U uvodnom dijelu Skupštine Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, naglasio je kako se provode brojne aktivnosti, kako od strane HUP-a, kao krovne udruge tako i od strane Udruge malih i srednjih poduzetnika u cilju poboljšanja uvjeta u kojima poduzetnici rade, ali ne postoji spremnost za provođenje nužnih reformi. Brojne reforme koje su najavljivane, izostale su, a mala je vjerojatnost da će se one dogoditi u posljednjih nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora. Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika podsjetila je članove Skupštine na snagu koje ima malo i srednje poduzetništvo u hrvatskom gospodarstvu, kao i u cijelom svijetu, da se u Hrvatskoj konkretno radi o oko 180.000 subjekata koji zapošljavanju oko 70% svih ukupno zaposlenih te da se od 10 novostvorenih radnih mjesta, 8,6 otvori tj kreira u malim i srednjim poduzećima. Unatoč nepovoljnom poslovnom okruženju, naglasila je kako hrvatski izvoznici, kad koriste inovacije, to čak uspješnije rade od EU prosjeka kao i kad imaju inovacije s eko učincima. U najtežim godinama krize, mala su poduzeća, a to su ona s 10 do 50 zaposlenih, imala veću stopa preživljavanja od njihovih EU pandana. Procjenjuje se da je to zato što su mahom bila u uslužnim djelatnostima i manje su ovisila o bankarskom financiranju, što ih je spasilo. Podsjetila je da su usluge ono u čemu hrvatski poduzetnici jesu dobri te da uz inzistiranje na poticanju proizvodnje, jednako treba razvijati i uslužni sektor. Da bi se za ovaj dio gospodarstva, a koji svi nazivaju kotačem zamašnjakom, mogle kreirati strategije, politike, mjere i aktivnosti, najprije je nužno – poznavati ga. No, to nije moguće, jer ne postoji jedinstvena metodologija koja statistički prati sektor malog i srednjeg poduzetništva nego postoje tri različita izbora informacija tj tri institucije koje na različite načine i metodologije vode svoje statistike, a koje nije moguće uparivati. Nadležno ministarstvo već duže vrijeme najavljuje kako će osigurati kontinuiranu i pravovaljanu statistiku o malom i srednjem poduzetništvu, no to se nije još dogodilo. Nažalost, ovo navodi na usporedbu davanja dijagnoze za pacijenta, a kojeg liječnik nije vidio i ne poznaje. Predsjednik HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić naglasio je kako udruživanje poduzetnika ima svoj smisao u tome što daje poduzetnicima prostor djelovanja jer se bez samih poduzetnika ne mogu očekivati poboljšanja. Naveo je primjer donošenja podzakonskih akata bez uključivanja socijalnih partnera u njegovu izradu, a koji predstavlja novi namet za poduzetnike, poput Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu. Ovaj Pravilnik nameće svim poduzetnicima, neovisno o njihovoj veličini obvezu zapošljavanja stručnjaka zaštite na radu, iako EU Direktiva, a na koju se zakonodavac poziva, dozvoljava mogućnost korištenja usluga vanjskih stručnjaka tj korištenja tvrtki kojima je ovo osnovna djelatnost, a kako je i prema dosadašnjem zakonu bilo moguće. Podsjeća da se ova obveza odnosi na 160.000 mikro poduzetnika te oko 7.500 malih poduzetnika kojima se ne dopušta sloboda odlučivanja o organiziranju vlastitog poslovanja. Procjenjuje se da će ovaj namet koštati oko 130 milijuna kuna. Podsjetio je na nedavno potpisani Sporazum koji su potpisali HUP i Zajednice i Udruga gradova i općina kojim se želi olakšati sve postupke u kojima poduzetnicima treba pomoć kod rješavanja poduzetničkih problema na lokalnoj razini. Poduzetnici su u raspravi naglasili kako je percepcija poduzetništva i samih poduzetnika u cijelom društvu vrlo niska, i kako je ona dostigla svoje najniže razine u posljednjih dvadeset godina te je zato potrebna veća prisutnost u medijima, ali priča o malim poduzetnicima i njihovim dobrim poduzetničkim uspjesima. Petar Lovrić naglasio je kako je jedan od uvjeta za razvoj poduzetništva i optimizam, kako kod samih poduzetnika, ali i u društvu, te kako treba podsjetiti da samozapošljavanjem tj pokretanjem svojeg posla barem 100.000 ljudi mogu izaći iz izoliranog dijela društva i postati poduzetnici. Naglašeno je u raspravi kako poduzetništvo treba sagledavati u cjelini, te da osim već zakonom definiranih poduzetnika, a to su trgovačka društva, obrti, zadruge, poduzetnicima treba smatrati i slobodne profesije ali i 230.00 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava. Poduzetnici okupljeni u HUP-u pripremaju listu svojih poduzetničkih zahtjeva, koju će nazvati Bijelom knjigom i s kojom će suočiti sve parlamentarne stranke te tražiti njihova konkretna rješenja ali i potpunu prednost rješavanju, u slučaju pobjede na izborima. Poduzetnici smatraju da ne smiju biti taoci niti jedne političke opcije jer poduzetništvo nema političku opredijeljenost već opredijeljenost za poduzetništvo. Poduzetnici iz HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika smatraju da i dalje treba rješavati pet najvećih izazova presudnih za rast malih poduzeća, a to su pristup financijskim sredstvima, pristup tržištima tj internacionalizacija, promocija poduzetništva, poboljšanje poslovnog okruženja te poboljšanje poduzetničkih vještina kao i vještina zaposlenika.