Za privatni sektor stručno osposobljavanje pokazalo se kao vrlo korisna mjera koja je svojevrsni korektiv obrazovnog sustava koji mladim ljudima ne osigurava dovoljno praktičnih znanja. Većina mladih ljudi koji završe fakultete zapravo nije u stanju započeti odmah s radom jer im nedostaje prakse. SOR se pokazao kao korisna mjera jer je mladima omogućio stjecanje iskustva i praktičnih znanja uz koja ih poslodavci puno prije zapošljavaju. Istodobno je mjera, koja je uvedena u vrijeme kada je tržište bilo snažno pogođeno krizom, potaknula poslodavce na zapošljavanje mladih. Iako ne svi, velik broj mladih ljudi koji je u privatnom sektoru bio angažiran putem SOR-a u njemu je ostao raditi. U ovoj mjeri privatni je sektor inače sudjelovao s oko 30% svih mladih koji su kroz nju bili angažirani, a sve ostalo odnosi se na državnu upravu i javni sektor. Država je, nažalost, ovu mjeru primarno koristila kao alat za izbjegavanje zabrane zapošljavanja bez namjere da ikoga od mladih nakon isteka godine dana zadrži u sustavu. „Siguran sam da je ova i ostale mjere aktivnog zapošljavanju utjecale na činjenicu da mladi ljudi bez radnog iskustva prije dobiju priliku za stjecanje iskustva i praktičnih znanja, te zapošljavanje. Smatramo da mjeru zbog toga ne treba ukidati već prilagoditi kako bi se onemogućile praske koje se nisu pokazale dobrima. I mislimo da ju svakako treba zadržati za privatni sektor u kojem je ona itekako opravdala svoje postojanje. Prema informacijama članica HUP-a više od 50 % mladih koji su angažirani kroz mjeru nakon isteka su dobili zaposlenje. Zavod za zapošljavanje odluke o suspenziji ovih mjera donio je bez dogovora sa socijalnim partnerima. Smatramo lošom praksom ukidanje mjera koje su dale pozitivne rezultate, a da neke druge mjere koje bi ih navodno trebale zamijeniti još nisu spremne. Čini se da je razlog koji iza toga stoji ipak nedostatak novca i loše planiranje“, poručio je Davor Majetić.