Od osnivanja Udruge kontinuirano se naglašava potreba povećane primjene tehnologije i korištenja poslovnih rješenja i znanja u ukupne poslovne procese jer se time povećava konkurentnost svakog gospodarskog subjekta, bez obzira na njezinu veličinu. Do danas HUP ICT ostaje jedina reprezentativna udruga poslodavaca koja kao HUP-ova granska udruga i socijalni partner ima svoje predstavnike u Gospodarsko socijalnom vijeću (GSV) i svi ostalim relevantnim tijelima i skupinama koje odlučuju o politikama i strateškim smjernicama vezanim uz ICT. Radi maksimiziranja učinka HUP ICT-a, Unutar Udruge oformljene su posebne radne skupine i definirani ciljevi kako bi predstavnici privatnog sektora svojim stručnim znanjima i iskustvom pridonijeli stvaranju kvalitetnijeg zakonodavnog/institucionalnog i poduzetnički poticajnijeg okruženja za razvoj ICT industrije. „Prema ovogodišnjim podacima objavljenim u sklopu globalnog istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, Hrvatska se po ICT konkurentnosti našla na 51. poziciji od ukupno 144 zemlje. Zbog toga Udruga iznimno važnim drži jačanje dijaloga i suradnje predstavnika gospodarstva i javne vlasti te znanosti i obrazovanja što je ključni uvjet za postizanje jačeg razvoja informatičke i komunikacijske industrije u Hrvatskoj te ujedno i osnova za privlačenje novih investicija. Također, jedan od ciljeva HUP ICT Udruge jest i veća suradnja s državnim tijelima jer je iznimno je važno da se definira potrebna legislativa i pravni okvir za kvalitetnije usmjeravanje ICT industrije.“, naglasio je g. Ježina. Prema analizi koju je za HUP ICT tijekom studenog 2013. pripremila analitička tvrtka Bisnode, hrvatski ICT sektor (kategorije J61 i J62) obilježava udio od čak 34% dodane vrijednosti u prihodu tvrtki. Gledano samo kroz segment računalnog programiranja, čak i u kriznoj 2012. godini neto izvoz hrvatskih IT tvrtki i broj zaposlenih je rastao. Prihodi iz inozemstva nadmašili su u ovoj kategoriji 1,065 milijardi kuna, dok je broj zaposlenih u segmentu računalnog programiranja veći od 9.300 djelatnika. Upravo zbog svega navedenog, država bi trebala preuzeti aktivniju ulogu u stvaranju poduzetničke klime za njen daljnji rast i razvoj, a pogotovo u segmentu što učinkovitijeg poreznog rasterećenja rada, koji je u ICT sektoru dominantna stavka. Potrebno je i dalje raditi na tome da se javni servisi poboljšaju i učine dostupniji građanima, no država treba razmotriti mogućnost da uz to što će sve više investirati u IT, ujedno i postane katalizator razvoja ove gospodarske grane. Nedostatak odgovarajućeg broja kvalificiranog ICT kadra bit će veliki problem inovativnim organizacijama i poduzećima u javnom i privatnom sektoru koje odluče aktivnije krenuti u osvajanje inozemnih tržišta. U tom smislu važno je poticati visoko obrazovanje ICT radne snage i njihovu bitno bržu integraciju u gospodarstvo, što je zahvaljujući i predstavnicima HUP ICT udruge uključeno u ključni obrazovni dokument Republike Hrvatske – Strategiju razvoja znanosti i visokog obrazovanja. Prioriteti koje je novo vodstvo udruge definiralo su: izvoz i međunarodna suradnja, EU fondovi i regionalni razvoj, e-Poslovanje/e-Uprava, razvoj ICT sektora, obrazovanje i zapošljavanje te međusektorska suradnja. Unutar HUP- ICT Udruge definirano je šest radnih skupina čiji rad se odvija u užim koordinacijama otvorenim za sve zainteresirane članove, a koje djeluju uz koordinaciju predsjednika i izvršnog odbora. Tematske radne skupine mapirane su na prioritete EU Digitalne Agende, ali i parametre kojima se određuje WEF Networking Readiness Index. Ciljeve rada pojedinih radnih skupina donosimo u nastavku. ******* 1. E-POSLOVANJE/E-UPRAVA, voditeljica Blaženka Urbanke, HSM informatika • donijeti odluku da država u javnoj nabavi prihvaća e-račun; očekuje se da će prihvaćanje e-računa u javnoj nabavi u EU biti obaveza 2015. ili 2016. godine. • donijeti zakonodavni okvir za konverziju dokumenata, koji će omogućiti vjerodostojnost elektroničkih dokumenata nastalih skeniranjem ili konverzijom iz drugih elektroničkih formata; cilj je pojeftiniti i pojednostaviti procesiranje i naročito arhiviranje dokumenata (sada se čuvaju papirnati izvornici) što će ostvariti enormne uštede. Ne možemo niti zamisliti koliko tisuća tona papira nepotrebno otisnutih trenutno leže po različitim skladištima, ormarima, podrumima... Navedene mjere za unaprjeđenje ePoslovanja mogu u relativno kratkom vremenu i uz manje administrativne aktivnosti proizvesti značajne dobrobiti i uštede. Prema procjenama iz Strategije elektroničkog poslovanja, javna uprava samo prihvaćanjem e-računa može uštedjeti između 40 i 54 milijuna eura godišnje. 2. IZVOZ I MEĐUNARODNA SURADNJA, voditeljica Amera Zulić Vrabec, IN2 • U cilju promocije proizvoda i usluga hrvatske ICT industrije detektirati primjere dobrih rješenja implementiranih u sustavnima državne i/ili lokalne uprave. U tom smislu zalagat ćemo se za: o definiranje grupe/niše takvih rješenja o izradu kataloga IT rješenja u vlasništvu države, lokalne samouprave, državnih IT tvrtki (APIS IT, FINA, CARNet, SRCE,…) o osmišljavanje programa bilateralne pomoći drugim zemljama u razvoju, a korištenjem know-how razvijenog u Hrvatskoj i implementiranom u spomenutim IT rješenjima o promoviranje uspješnih projekata/rješenja u Hrvatskoj i na vanjskim tržištima • Definirati zanimljiva vanjska tržišta uz pomoć gospodarske diplomacije (aktivno uključivanje Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva gospodarstva) • Aktivno uključiti tijela državne uprave i njihove zaposlenike kao eksperte, zajedno s ICT tvrtkama na javna nadmetanja izvan Hrvatske 3. RAZVOJ ICT SEKTORA, voditelj Ratko Mutavdžić, Projektura Sektor za razvoj ICT-ja koncentriran je na dva bitna faktora, koji trenutno imaju najveći učinak na razvoj lokalnog tržišta ali i otvaranje novih poslovnih mogućnosti: • Uvođenje povezivanja, razvoja i koncentracije novog (startup) poduzetništva kroz kreiranje posebnih akcija i inicijativa ali i općeniti razvoj nacionalnog startup programa. Program će tražiti suradnju svih postojećih organizacija takvog tipa poduzetništva (npr. CISEX, Osijek Software City, ZIP, pojedinačni inkubatori i razvojne agencije i slično). • Uvođenje uspostavljanja pravila upravljanjem nadzora i revizije IT projekata, poglavito u državnoj upravi s specifičnim fokusom na pripremu IT projekata (javna nabava), formalno upravljanje IT projektima, formalni nadzor projekata, obaveza revizije IT projekata i informacijskih sustava te obveza edukacije odgovornih djelatnika o upravljanju projektima i projektnim rizicima. Očekujemo podizanje nivoa transparentnosti, participacije i suradnje između javnog i privatnog sektora ali i javnog sektora te građana, odnosno NGO/CSO organizacija. 4. OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE, voditelj Hrvoje Balen, Algebra Podloga za rad ove skupine nalazi se u zadnjim preporukama za razvoj ICT sektora koje je Udruga predstavila prije tri godine, a nakon predstavljanja izvješća o stanju hrvatskog ICT sektora • Nastavak suradnje s Nacionalnim koordinacijskim tijelom za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na razvoju Strategije, ali i kasnijoj provedbi iste, kako bi se povećao broj diplomiranih ICT stručnjaka na institucijama visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj • Rad na projektima i inicijativama EU koje adresiraju zapošljavanje, poticanje malih i srednjih poduzetnika na informatizaciju te obrazovanje nastavnika kroz inicijativu „Grand Coalition for Digital Jobs“ – uspostava ICT inovacijskih vaučera, osnivanje nacionalne koalicije za digitalna radna mjesta (National Grand Coalition for Digital Jobs), mogućnosti sudjelovanja u „Opening Up Education“ • Daljnje povezivanje gospodarstva i obrazovanja, kroz razvoj sustava praktične nastave, s naglaskom na STEM zanimanja, ali i uključivanje gospodarskih subjekata u pomoć obrazovnim institucijama na primarnoj i sekundarnoj razini kako bi se pomoglo istima u podizanju razine tehničkih znanja mladih kako bi uspješnije mogli završavati ICT studije • Aktivnosti na promociji inženjerskih i posebno ICT zanimanja među mladima – cjelogodišnji EU projekt „eSkills for Jobs 2014“ 5. EU PROGRAMI I REGIONALNI RAZVOJ, voditelj Ivan Ante Nikolić, Blink Zbog činjenice da RH očekuje na godišnjoj razini alokaciju maksimalno 2% BDP-a kroz EU fondove, što je oko 1 milijarda EUR, ciljevi radne skupine su: • stimulirati efikasnije korištenje sredstava iz strukturnih fondova EU među poduzetnicima i omogućiti pravovremenu apsorpciju dostupnih sredstava • razviti suradnju s nadležnim institucijama kroz sudjelovanje u radnim tijelima • razviti suradnju s poduzetničkim potpornim institucijama, kao što su regionalne razvojne agencije, poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi, institucije poduzetničkog obrazovanja. • pratiti korištenje sredstava te raditi na što većoj alokaciji sredstava namijenjenih ulaganjima u ICT 6. RADNA SKUPINA: MEĐUSEKTORSKA SURADNJA, nositelj predsjednik Adrian Ježina, VIPNet, do odluke o voditelju Navedena radna skupina imat će za zadatak poticati suradnju s tvrtkama i organizacijama iz ne-ICT segmenta, a napose pomagati u stvaranju poticajnog okruženja za male i srednje tvrtke u procesima informatizacije. Izvršni odbor HUP ICT Udruge 1. Adrian Ježina, predsjednik (VIPNet) 2. Hrvoje Balen, dopredsjednik (Algebra) 3. Hrvoje Sagrak, dopredsjednik (Infodom) 4. Blaženka Urbanke, članica (HSM Informatika) 5. Damir Zec, član (IBM Hrvatska) 6. Marko Biljan, član (SAP) 7. Ivo Špigel, član (Perpetuum Mobile) 8. Darko Jovišić, član (Infocumulus) 9. Boris Bauk, član (Hewlett-Packard) 10. Amera Zulić Vrabec, članica (IN2) 11. Ratko Mutavdžić, član (Projektura) 12. Hrvoje Kapetanović, član (Microsoft Hrvatska) 13. Mirela Šešerko, članica (T-Hrvatski Telekom) 14. Ivan Ante Nikolić, član (N-Informatika) 15. Siniša Staničić, član (Combis) 16. Tihomir Šicel, član (Ericsson Nikola Tesla) 17. Stjepan Pavlek, član (Koios) 18. Mario Stepinac, član (EPTA) 19. Hrvoje Nekić, član (WEB Marketing)