Hrvatska udruga banaka obilježila 15. godina djelovanja: Hrvatske banke temelj su stabilnosti hrvatskog gospodarstva

20.10.2014.

Hrvatska udruga banaka (HUB) je od 17. do 21. listopada, u povodu 15. obljetnice svog osnutka, organizirala niz stručnih predavanja i rasprava o aktualnim temama iz bankovnog i financijskog sektora pod nazivom "Dani HUB-a" na kojima je sudjelovalo više od 200 predstavnika hrvatskih institucija, financija i gospodarstva, iz privatnog i državnog sektora te medija.

U sklopu glavnog događanja "15 godina HUB-a: 15 godina bankarstva", održanog 20. listopada, Zoran Bohaček, direktor HUB-a, istaknuo je da se u 15 godina broj članica HUB-a s 13 povećao na 20, unatoč tome što je ukupan broj banaka s 49 pao na 28 i što je šest banaka osnivača integrirano u poslovanje četiri druga osnivača. Ukupna bankovna aktiva je s 93 milijarde kuna skočila na 408 milijardi kuna (od toga članice HUB-a 398); ukupni krediti i depoziti su se više nego učetverostručili. Povjerenje građana u hrvatske banke najbolje odražava činjenica da su depoziti stanovništva s 40 milijardi kuna porasli na više od 183 milijarde kuna i da nisu prestali rasti niti u ovoj krizi (od kraja 2009. rast od čak 42 milijarde).

Vodeći hrvatski bankari, neki među njima i inicijatori HUB-a, Franjo Luković (Zagrebačka banka), Božo Prka (Privredna banka Zagreb), Milorad Radaković (Sberbank) i Petar Radaković (Erste&Steiermärkische Bank), na panel diskusiji razgovarali su o tri razvojne faze kroz koje su prošle banke u Hrvatskoj te o pravcima razvoja bankarstva u budućnosti. Istaknuli su da su banke u prvom valu posljednje krize pomogle državi, za razliku od niza zemalja u kojima su države spašavale banke. Još godinama su zadržale rast kreditiranja, iako je BDP bio u padu, a i danas su spremne na oporavak potražnje i jačanje financiranja gospodarstva. Banke shvaćaju svoju društvenu odgovornost što su pokazale i u razgovorima o oprostu dugova socijalno ugroženim građanima. Guverner Boris Vujčić istaknuo je da države koje su imale puno blaži pad gospodarske aktivnosti od Hrvatske, imaju lošiju situaciju u bankovnim sustavima i da se Hrvatska nalazi u samom vrhu zemalja Europske unije po pokazateljima zdravlja bankovnog sustava. Zaključio je kako je hrvatski bankovni sustav u ovom času najkvalitetniji dio hrvatske ekonomije.

Istoga dana u večernjim satima, održano je predavanje priznatog reformatora Ivana Mikloša, koji je na primjeru reformi provedenih u Slovačkoj poručio okupljenim uglednicima kako su za uspjeh nužna tri elementa - vizija, volja i hrabrost. Naglasio je da u provođenju reformi nije ključna tehnika, nego kvalitetno vodstvo i politička odlučnost. Mikloša je Svjetska banka proglasila najboljim poslovnim reformatorom u 2004. godini. U to je vrijeme bio potpredsjednik Vlade i ministar financija odgovoran za reforme, a sad je zastupnik u slovačkom parlamentu.

Znanstvenici i stručnjaci okupljeni u "Think Tank"-u HUB-a na prvom događanju Dana HUB-a predstavili su rezultate istraživanja koja su se fokusirala na kočnice rasta - od korupcije, do poreza, neizvjesnosti i nepoduzetnosti.Dr sc. Vladimir Arčabić istražio je kako šok neizvjesnosti utječe na ponašanje hrvatskih kućanstava, poduzeća i država. Dr sc. Tomislav Globan u svom radu ispitao je li snažan pad priljeva inozemnog kapitala u Hrvatsku posljednjih godina dominantno rezultat domaćih ili inozemnih ekonomskih zbivanja. Mr sc. Jasena Kukavčić i mr sc. Velimir Šonje u svom radu bave se intenzitetom i uzrocima financijskih ograničenja u poslovanju poduzeća u krizi u Hrvatskoj. Mr sc. Vuk Vuković testira povezanost korupcije i vjerojatnost reizbora lokalnih političara, prvi pokušava kvantificirati korupciju na lokalnoj razni te na koncu predložiti reforme za institucionalno destimuliranje korupcije na lokalnoj razni. Dr sc. Hrvoje Šimović, dr sc. Tomislav Ćorić i mr sc. Milan Deskar Škrbić predstavili su utjecaj direktnih i indirektnih poreza na kretanje BDP-a.

Posljednjeg dana, svjetski stručnjak za financijske mreže, Stefano Battiston, održao je predavanje o financijskim mrežama, a predstavljani su i rezultati istraživanja šire skupine hrvatskih autora o kompleksnoj mreži predstečajnih nagodbi u sklopu “Think Tank”-a HUB-a.

IZVOR: HUB Objava za medije