VRIJEME JE ZA VELIKI (IS)KORAK

Konferencija za novinare: "Pet do 12 - godinu poslije"

"Ako se naše političke stranke mogu dogovoriti oko izmjena Ustava RH, onda bi se morale moći dogovoriti i oko promjene ekonomskog modela. Jer, stari je propao, a novi nije na vidiku“, glavni je zaključak predsjednika HUP-a Damira Kuštraka na konferenciji za novinare u HUP-u simbolički nazvanoj "5 do 12: godinu poslije“, a koja je održana godinu dana nakon što su poslodavci pozvali Vladu na poduzimanje niza mjera za ublažavanje posljedica krize. Prema riječima predstavnika HUP-a, od niza predloženih mjera kojih je bilo poveliki broj u proteklih godinu dana, nije realizirano ništa ili je, štoviše, učinjeno suprotno predloženom.

"Još smo prije godinu dana rekli da javna potrošnja ne smije biti uzrok rasta troškova poslovanja, a ona je narasla unatoč ova tri rebalansa. Tražili smo da realne plaće treba održati poreznim rasterećenjem, a umjesto toga dobili smo krizni porez i viši PDV. Kazali smo i da država ne smije biti uzročnik nelikvidnosti niti u jednom sektoru, a upravo je država glavni uzrok nelikvidnosti. Umjesto da raspoloživi, oskudni kreditni potencijal banaka služi prije svega gospodarstvu i stanovništvu, guverner HNB-a potvrdio je kako je većinu tog potencijala potrošila država. Upozoravali smo da državne investicije treba preusmjeriti u one sektore i gospodarske subjekte koji u kratkom roku osiguravaju gospodarske učinke, a tek se nedavno počelo razgovarati o tome hoće li biti novca za realizaciju velikih projekata“, naveo je u svom uvodu Kuštrak.

"Ovo je još jedna prilika da se nakon dvanaest mjeseci pogađanja oko toga jesmo li ili nismo u krizi ili recesiji napokon trgnemo. Aktivnosti Vlade svele su se na očuvanje digniteta same Vlade“, upozorio je Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članica HUP-a. Govoreći o proračunu Miloloža je izjavio da se od onih koji tvrde da je unaprijed zadato 82 ili 87 posto proračuna, ne može niti očekivati neke posebne pomake, osim možda da se taj „obavezni“ dio proračuna, pod pritiskom rasta broja umirovljenika, u narednih nekoliko godina poveća na 90 posto. Mi moramo potaknuti u reformu ovih 83, odnosno 87 posto i tek onda možemo očekivati promjenu ekonomskog ponašanja, zaključio je Miloloža.

Vladimir Ferdelji, predjednik CRO industrije HUP-a podsjetio je kako su poslodavci prije godinu dana najavili krizu, val stečajeva i gubitak radnih mjesta. "Prevarili smo se u procjeni. Nažalost, današnji rezultati govore da smo bili optimisti kada smo u veljači kazali da će se dnevno u prerađivačkoj industriji gubiti 150 radnih mjesta, odnosno jednu tvornicu srednje veličine. Ova je izgubljena tvornica još i veća jer mi danas u našoj zemlji gubimo 160 radnih mjesta u industriji. Broj novoprijavljenih radnika iz prerađivačke industrije na burzi rada danas je 50 posto veći nego prošle godine. Mi smo danas u situaciji da nam je industrija na razini od 70 posto one iz davne 1990. godine. Deindustrijalizacija je jedina strategija koja se u Hrvatskoj permanentno provodi. Ali, ono što se za spas radnih mjesta učini danas bit će mnogo jeftinije od onoga što će se učiniti sutra“, upozorio je Ferdelji.

Kuštrak je istaknuo i kako Hrvatska nalazi u izuzetno važnom razdoblju i kad je riječ o pregovorima s EU, ali da ako Hrvatska ne uđe u EU kao mnogo konkurentnija, većina građana od toga ulaska neće imati nikakve koristi. "Premijerka Jadranka Kosor mora privesti sebi najbolje ljude koje zemlja ima kako bismo počeli otvarati nadu. Smatramo da je došao trenutak za postizanje društvenog konsenzusa svih političkih stranaka, ali i drugih važnih čimbenika društvenog života, za velike promjene u cjelokupnom društvu, u brojnim područjima društvenog života. Jer, postoje ciljevi koji su iznad partikularnih interesa bilo koje političke stranke ili političke elite. Došli smo do one kritične točke u životu naše zemlje kad je potrebno poslati jasnu poruku da je društvo spremno na promjene, i da se te promjene i započnu“, kazao je Kuštrak. Prvi čovjek HUP-a je istaknuo kako se Hrvatska nalazi u izuzetno važnom razdoblju i kad je riječ o pregovorima s EU, ali da ako Hrvatska ne uđe u EU kao mnogo konkurentnija, većina građana od toga ulaska neće imati nikakve koristi. Zato je važna ova ekonomska priprema i ovaj društveni konsenzus za promjene.

Jedinstveni je zaključak da je sazrijelo vrijeme za postizanje nacionalnog konsenzusa oko novog ekonomskog modela i stvaranje "Vlade ekonomskog napretka“.