Primjena novog ovršnog zakona

Iako većina odredbi novog Ovršnog zakona stupa na snagu tek 1. siječnja 2012., na temelju odredbi koje su na snazi od siječnja ove godine, doneseno je i primjenjuje se već nekoliko novih pravilnika i to Pravilnik o obliku i sadržaju zadužnice(NN 147/10), Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (NN 147/10), Pravilnik o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe (NN 148/10) i Pravilnik o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (NN 8/11).

Prema odredbama  Ovršnog zakona  koje su na snazi od 01.01.2011.g., privatna isprava koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi i kojom dužnik može dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa isplaćuje vjerovniku, mora biti potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika. Drugim riječima, prema važećem zakonskom rješenju  nije dovoljno kod javnog bilježnika ovjeriti samo potpis na zadužnici, već ista mora biti solemnizirana, što drugim riječima znači da se sada ovjerava sadržaj dokumenta (a ne samo potpis), čime su se automatski povećali troškovi onih koji se koriste zadužnicom kao sredstvom osiguranja naplate.

Ovo  povećanje troškova javnobilježničkih usluga u javnosti izazvalo brojne kritike, iako se zapravo ne radi o tome da su povećane javnobilježničke tarife već  se izmjenama Ovršnog zakona javnobilježnička tarifa počela primjenjivati i na zadužnice koje sada moraju biti solemnizirane, a do sada se samo na istima ovjeravao potpis.

Od 1. siječnja 2011., sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima u potpunosti se mijenja proces provođenja prisilne naplate u bankama. Ovim zakonom, Financijska Agencija (u daljnjem tekstu Fina) preuzima zaprimanje i provođenje ovrha nad novčanim sredstvima građana i poslovnih subjekata po svim računima u bankama( štedionicama i sl.). Zadatak Fine postaje zaprimanje osnova, formalna kontrola ispravnosti i evidentiranje osnova na ovršeniku, te dostava naloga bankama za zapljenu novčanih sredstava , kao i blokada i deblokada ovršenika. Financijske institucije koje obavljaju platni promet više nemaju ovlasti provedbe blokada i ovrhe, tj. poslova prisilne naplate jer je za sve to sada nadležna FINA.

Vezano uz primjenu nove regulative ovrhe, pojavio se problem koji se prvenstveno odnosi na to da poduzetnici imaju problema oko naplate ovrha. Naime po novom Ovršnom zakonu te poslove preuzela je FINA koja je, pokazala su dosadašnja iskustva poduzetnika, potpuno nespremna i nepripremljena za obavljanje toga posla. Naime, događaju se situacije da novac danima stoji neraspoređen na računima firmi dužnika, one su u blokadi , dok se ovrhovoditelji ne mogu naplatiti. Možda se može razumjeti da primjena svakog novog  Zakona u početku izaziva poteškoće, no poduzetnici se pitaju tko će u ova teška gospodarska vremena snositi troškove zateznih kamata za vrijeme dok novac leži neraspoređen iz razloga što jedna od institucija države nije spremna obaviti zadaće koje je po zakonu obvezna raditi.

I opet je izgledno da će sve probleme i poteškoće u provedbi novog zakona na kraju platiti oni kojima je ovaj novi Ovršni zakon zapravo trebao pomoći i ubrzati proces prisilne naplate.