Međunarodna organizacija rada - MOR
Međunarodna organizacija rada je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja promovira socijalnu pravdu i međunarodno priznata ljudska i radnička prava. Osnovana je 1919. godine Poveljom iz Versaillesa i postala je prva specijalizirana agencija UN-a 1946. godine.
MOR formulira međunarodne standarde rada u obliku konvencija i preporuka koje postavljaju minimalne standarde radnog prava: slobodu udruživanja, pravo na organiziranje, kolektivno pregovaranje, ukidanje prisilnog rada, jednake mogućnosti i jednaki tretman, te druge standarde kojima se reguliraju uvjeti u cijelom rasponu pitanja vezanih za rad. Pruža tehničku pomoć u slijedećim područjima: strukovno obrazovanje i strukovna rehabilitacija; politika zapošljavanja; administracija rada; radno pravo i industrijski odnosi; razvijanje managementa; zadruge; socijalna sigurnost; statistika vezana uz rad, te sigurnost i zaštita na radu.
MOR promovira razvijanje neovisnih poslodavačkih i radničkih organizacija te tim organizacijama osigurava trening i savjetodavne usluge. Unutar sustava Ujedinjenih naroda, MOR je jedinstven po svojoj tripartitnoj strukturi u kojoj radnici i poslodavci sudjeluju u radu upravnih organa organizacije kao ravnopravni partneri vladama.
HUP, kao reprezentativna udruga poslodavaca u Hrvatskoj, sudjeluje u aktivnostima Međunarodne organizacije rada.
Vijesti iz MOR-a
Radni dokument: Organizacije poslodavaca odgovaraju na posljedice krize
Ovaj radni dokument opisuje djelovanje udruga poslodavaca iz različitih zemalja iz svih dijelova svijeta u borbi protiv posljedica globalne financijske krize. Ovaj dokument donosi ilustrativne uvide u aktivnosti kojima su organizacije poslodavac odgovorile na negativne posljedice krize pokušavajući u isto doba iskoristiti prilike za pozitivne promjene za poduzeća i poduzetnike.
Radni dokument:Organizacije poslodavaca odgovaraju na posljedice krize
Klimatske promjene i organizacije poslodavaca
Rezultati koji su proizašli iz UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama, te Protokol iz Kyota bili su u središtu novih pregovora o tome kako se međunarodna zajednica na najbolji način može suočiti s izazovima klimatskih promjena, uključujući i follow up Protokola iz Kyota nakon 2012. Pregovori su bili usredotočeni na 7 ključnih elemenata Akcijskog plana sa Balija (BAP) koji je donešen 2007. kao smjernice za proces pregovaranja: prilagodba, financiranje, tehnologija, ublažavanje, izgradnja kapaciteta i zajednička vizija dugoročne suradnje.
Pregovori o klimatski promjenama i budući sporazumi, kao i buduće politike, programi kao i financijski i tehnološki resursi potrebni za provedbu sporazuma nedvojbeno će utjecati i na poslodavce i njihove organizacije u cijelom svijetu. Više informacija možete naći na: Climate change and employers' organizations
Izvješće o reakcijama poslodavaca na demografski izazov
U Ženevi, Švicarska, je 28. i 29. travnja 2009. ordžan simpozij koji je okupio predstavnike poslodavaca iz brojnih razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. O demografskoj problematici i problematici starenja stanovništa razgovarali su vodeći istraživači i mislioci, kao i predstavnici poslovne zajednice koji su se prvi počeli aktivno baviti rješavanje problema starenja radne snage. Više pročitajte ovdje.
Novi globalni dogovor za rješavanje krize zapošljavanja
Poslodavci, sindikati i vlade su postigli povijesni globalni dogovor o mjerama za promicanje zapošljavanja i razvoja poduzetništva za vrijeme gospodarskog oporavka. Globalni pakt za zapošljavanje usvojen je u lipnju 2009. na Međunarodnoj konferenciji rada u Ženevi - koja je forum za odlučivanje o socijalnim politikama i politikama rada Međunarodne organizacije rada. Po prvi puta su na globalnoj razini utvrđene socijalne mjere i mjere koje se odnose na područje rada za borbu protiv krize koje su ujedinile razvijene zemlje i zemlje u razvoju. Globalni pakt za zapošljavanje izravno odgovara na izazove koje su utvrdile vlade država članica skupine G20 u travnju - poticanje zapošljavanja poticanjem rasta, ulaganje u obrazovanje i obučavanje te provedba djelotvornih politika tržišta rada, ne zaboravljajući pritom niti najugroženije skupine društva. Tek sada, kada je postignut dogovor, čeka nas naporan posao. Izazov kako za MOR tako i za međunarodne organizacije, vlade, sindikate i poslodavce će biti kako ove ideje uobličiti u konkretne mjere koje će donijeti promjenu na terenu. Pravi test ovog novog sporazuma bit će broj novotvorenih radnih mjesta u svim zemljama.
Poslodavci cijelog svijetu uložit će maksimalne napore kako bi se jamčilo da će se Globalni pakt za zapošljavanje uobličiti u više održivih poduzeća a time i u više novih radnih mjesta te u brz i sveobuhvatan globalni gospodarski oporavak.
Ključ oporavka je opstanak privatnih poduzeća. Globalni pakt za zapošljavanje naglašava ključnu ulogu privatnog sektora u gospodarskom oporavku. Naglašava i važnost politika koje podupiru preživljavanje poduzeća, poduzetništvo i ulaganja. Među mjere kojima će se odgovoriti na krizu zapošljavanja ubraja razvoj malih i srednjih poduzeća, razvoj infrastrukture i pozitivnu ulogu zapošljavanja na selu.
Dokument Globalni pakt za zapošljavanje kao i drugi materijali o globalnoj gospodarskoj i financijskoj krizi dostupni su na na ILO and the global jobs crisis