O BUSINESSEUROPE

BUSINESSEUROPE izrastao je nakon 2. svjetskog rata 1958. godine kako bi pratio političke posljedice zajednice koja je stvorena Rimskim ugovorima. Temeljna motivacija za kolektivno djelovanje BUSINESSEUROPE-a ostala je nepromijenjena od osnutka organizacije. Osnovni cilj bio je ujediniti središnje industrijske federacije kako bi se ojačala međusobna solidarnost; potaknuti europska konkurentna industrijska politika, te biti glasnogovornik poslovne zajednice prema europskim institucijama. BUSINESSEUROPE nikada nije bio sektoralna organizacija, već organizacija koja radi na stalnoj vezi sa službenim institucijama, bavi se tekućim problemima, koordinira odgovore, i to uvijek na općoj horizontalnoj razini.

Danas su ciljevi BUSINESSEUROPE-a: osloboditi energiju poduzetništva, potaknuti inovativnost, razvijati unutarnje tržište 27 država članica, poboljšati funkcioniranje tržišta rada, učiniti politiku okoliša djelotvornijom i učinkovitijom, potaknuti ulaganje u međunarodnu trgovinu.

Kako se širila EU, tako je rastao i BUSINESSEUROPE: u 2009. godini BUSINESSEUROPE ima 39 članova i 1 organizaciju sa statusom promatrača iz 34 zemlje, uključujući zemlje Europske unije, Europskog ekonomskog područja, te neke zemlje srednje i istočne Europe.

Organizacijom upravljaju Vijeće predsjednika koje utvrđuje opću strategiju organizacije čiji se rad odvija kroz 7 tematskih odbora (gospodarska i financijska pitanja, međunarodni odnosi, socijalna pitanja, industrijska pitanja, pravna pitanja, poduzetništvo i MSP te unutarnje tržište) koji organiziraju praktičan rad organizacije i pripremaju stavove BUSINESSEUROPE  o specifičnim politikama, kroz radne grupe. U okviru BUSINESSEUROPE djeluje 60 različitih radnih grupa koje su najveća snaga ove organizacije budući da se nova radna grupa osniva za svaku novu aktualnu tematiku koja se tiče poslodavaca i njihovih interesa. Ovako nastali dokumenti predstavljaju reakciju europske poslovne zajednice na prijedloge europskih institucija ili europskih socijalnih partnera.

Aktualno iz BUSINESSEUROPE 

ubaciti linkove

HUP u europskom socijalnom dijalogu

Kroz BUSINESSEUROPE ali kroz europska krovna sektoralna udruženja, Hrvatska udruga poslodavaca aktivno sudjeluje u svim oblicima socijalnog dijaloga na EU razini, te prijenosu najboljih znanja i praksi u hrvatsko poslovno okruženje, s naglaskom na:

§  provedbu reformi koje će dovesti do rasta gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta

§  probleme europskog tržišta

§  djelotvorno upravljanje Unijom

§  mogućnosti EU tržišta

§  reforme europskog socijalnog sustava koji će ga učiniti održivim.

Zajednički savjetodavni odbor EU – Hrvatska

Zajednički savjetodavni odbor osnovan je odlukom Europskog gospodarskog i socijalnog odbora 2006. kao Odbor za praćenje civilnog društva. Preimenovan je u Zajednički savjetodavni odbor na sastanku u Splitu, 5. listopada 2007. godine.

Navedeno zajedničko tijelo Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Republike Hrvatske osnovano je s ciljem jačanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj, kao državi kandidatkinji, te kao pomoć u pristupu Hrvatske Europskoj uniji. U svrhu ispunjenja navedenih ciljeva Zajednički savjetodavni odbor upućuje preporuke relevantnim državnim tijelima u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, promiče dijalog i suradnju između ekonomskih i socijalnih interesnih skupina o svim ekonomskim i socijalnim aspektima ulaska zemlje u Europsku uniju, potiče javne rasprave, jača civilno društvo u zemlji kandidatkinji itd.

Zajednički savjetodavni odbor čini 12 članova, odnosno 6 predstavnika Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (Goeke Frerichs, predstavnik poslodavaca, Njemačka, Waltraud Klasnic, predstavnik poslodavaca, Austrija, Metka Roksandić, predstavnica sindikata, Slovenija, Olivier Deruine, Europski gospodarski i socijalni odbor, predstavnik sindikata, Slovenija, Anne-Marie Sigmund, predstavnica civilnog društva, Austrija i Luca Jahier predstavnik civilnog društva, Italija i 6 predstavnika Republike Hrvatske (Lidija Horvatić, Hrvatska udruga poslodavaca; Bernard Jakelić, Hrvatska udruga poslodavaca; Marija Hanževački, Nezavisni hrvatski sindikati;  Ana Milićević Pezelj - Savez samostalnih sindikata Hrvatske; Lidija Pavić Rogošić, Udruga Odraz i Tomislav Goll, Udruga distrofičara Hrvatske. Uz njih, u radu sudjeluje i 6 stalnih promatrača, po tri od svake strane. Članovi Odbora biraju se iz redova poslodavaca, sindikata i organizacija civilnog društva (po dva člana), dok se kao stalni promatrači uključuju predstavnici Vlade.

Odbor priprema temelj za proširenje EU promicanjem dijaloga između gospodarskih i socijalnih interesnih skupina obiju strana. Područje djelovanja Odbora obuhvaća sva gospodarska i socijalna pitanja koja se odnose na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i na pregovore o pristupanju između EU i RH, te na tom području djelovanja Odbor može, na zahtjev Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje ili na vlastitu inicijativu, izraziti svoje stavove u izvješćima ili zaključcima ili u nekom drugom odgovarajućem obliku.

Odbor zasjeda dva puta godišnje, jednom u Bruxellesu, a jednom u Hrvatskoj. Odbor je dosada raspravljao o poduzetništvu i industrijskoj politici, ekonomskoj i monetarnoj politici, socijalnoj politici i zapošljavanju, pravu poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga, pravu intelektualnog vlasništva, carinskoj uniji, regionalnoj i održivom razvoju.

Dokumenti sa sjednica Zajedničkog savjetodavnog odbora:

5. svibnja 2009., Prag, Češka:
5. sjednica ( documents )

16. listopada 2008., Opatija, Hrvatska:
4. sjednica ( documents )

16. travnja 2008., Beč, Austrija:
3. sjednica ( documents )

5. listopada 2007., Split, Hrvatska:
2. sjednica ( documents )

12. ožujka 2007, Brussels, Belgija :
1. sjednica ( documents )