Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj potpisali su 2005. godine Sporazum o osnivanju Koordinacije za održivi razvoj. Osnovna uloga Koordinacije za održivi razvoj je suradnja i zastupanje interesa gospodarstva u pripremi i procesu donošenja propisa iz područja zaštite okoliša.

Koordinacija će i u ovoj godini nastaviti s provedbom ciljeva koji su postali njena trajna i prepoznatljiva zadaća:

• savjetodavna i stručna pomoć članovima organizacija u razumijevanju, prihvaćanju i primjeni načela održivog razvoja;
• prijenos europskih znanja i iskustava;
• suradnja na područjima od zajedničkog interesa;
• partnerstvo i suradnja sa ključnim predstavnicima javnog i civilnog sektora;
• međusobna razmjena iskustava, znanja i primjena dobre prakse te
• informiranje javnosti o bitnim dostignućima i novim pristupima u primjeni načela održivog razvoja.

HUP ČLAN GLOBAL COMPACT

Inicirana od Ujedinjenih naroda, Global Compact (Svjetski sporazum) je najveća svjetska inicijativa na području društveno odgovornog poslovanja, koja okuplja poslovni sektor, poslovna udruženja i druge zainteresirane strane u društvu, koji kroz dijalog, međusobno učenje i zajedničke projekte promiču primjenu temeljnih načela etičkog poslovanja, te rješavanje zajednički definiranih razvojnih izazova. Ukupno 3000 članova iz 100 zemalja, uključujući 2700 tvrtki. Hrvatska je uključena u ovu inicijativu temeljem sve proširenije prakse odgovornog poslovanja te sve izraženije svijesti o potrebi suradnje u ostvarivanju održivog gospodarskog i društvenog razvoja.

IZVJEŠĆE O RADU 2010

Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj potpisali su 2005. godine Sporazum o osnivanju Koordinacije za održivi razvoj. Osnovna uloga Koordinacije jest suradnja i zastupanje interesa gospodarstva u pripremi i procesu donošenja propisa iz područja zaštite okoliša.

Kako je jedan od ciljeva Koordinacije uključivanje teme održivog razvoja i zaštite okoliša u rad s članovima kroz tematske ili tradicionalne aktivnosti koje provodi HUP, godina je značajna po tome što je Dan poduzetnika bio posvećen društveno odgovornom poslovanju.

REZULTATI AKTIVNOSTI U OSTVARIVANJU CILJEVA

PROJEKT RAZVOJA NACIONALNE MREŽE ZA DOP

Ekonomski fakultet Zagreb, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga sindikata i UNDP/Global compact Hrvatska započele su sredinom godine suradnju na projektu razvoja DOP-a u Hrvatskoj koju je podržala i Europska komisija sufinancirajući projekt.

U sklopu provedbe Projekta, započete su aktivnosti na razvoju Nacionalne mreže za razvoj DOP-a. Glavni cilj projekta je podizanje razine razumijevanja i važnosti DOP-a u Hrvatskoj kroz razvoj suradnje postojećih aktivnosti na temu DOP-a kao i organizacija koje ih provode kako bi se kreirala zajednička akcija te proizveli sinergijski učinci. Očekivane koristi projekta su razvoj kapaciteta za pitanja DOP-a medu ključnim dionicima, gospodarskim subjektima kao i nevladinim organizacijama, javnom sektoru, poslovnim mrežama, potrošacima i drugim dionicima. Kao suradničke organizacije uključeni su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) te nevladine organizacije Gong, Odraz i Zelena akcija.

DAN PODUZETNIKA

Zbog prevelikog opterećenja gospodarstva nije ostavljen prostor za bilo kakav razvoj pa tako i za održivi. Hrvatsko gospodarstvo se ne može usmjeriti na ciljeve održivog razvoja dok god za to ne budu ostvareni uvjeti koji potiču održivi razvoj. Stoga je ovogodišnji Dan poduzetnika bio je posvećen temi DOP-a u uvjetima krize.

Poduzeća su predstavila primjere dobre prakse:

• Holcim je predstavio šire poslovne koristi za poduzeće primjenom DOP-a.
• Vetropack je predstavio ulaganje značajnih sredstva u razvoj infrastrukture lokalne zajednice čime podiže kvalitetu života lokalnog stanovništva, ostanak kvalitetne radne snage, ali i mogućnost poslovanja vlastite kompanije. Ulažu i značajna sredstva u nove tehnologije i energetsku efikasnost čime pridonosi smanjenu emisija stakleničkih plinova sukladno obvezama koje je RH preuzela ratifikacijom Kyotskog protokola, ali i koje će preuzeti članstvom u EU.
• Ericsson Nikola Tesla je govorio o izvrsnosti kao pretpostavci konkurentnosti poduzeća u području visoke tehnologije i važnosti ulaganja u zaposlenike kao pretpostavci izvrsnosti poduzeća.
• Insaco je predstavio zapošljavanje teško zapošljivih skupina i pomoć u integraciji u društvo i na tržište rada.
• IGM Šljunačara u suradnji s lokalnom zajednicom, kroz dane otvorenih vrata, aktivno ulagaže u zaštitu okoliša i promiče svijest o održivom razvoju.
• Elektrokontakt je predstavio odgovornost prema okolišu, sustavno razvrstavanje i zbrinjavanje svih vrsta otpada.

Moderirana rasprava predstavnika progovorila je i o nepoticajnom okruženju zbog kojih DOP nije šire primjenjen u hrvatskim poduzećima: nejasna i teško primjenjiva zakonska regulativa, netransparentna javna nabava i kriteriji koji ne vrednuju DOP, obveze gospodarstva uz emisiju stakleničkih plinova, siva ekonomija i nelikvidnost.

Konačna poruka Dana poduzetnika je bila da gospodarstvo želi poslovati odgovorno i sustavno raditi na implementaciji praksi društveno odgovornog poslovanja, ali zakonodavni okvir mora biti poticajan i stvoriti okruženje u kojem se odgovorno poslovanje adekvatno vrednuje, a uvjeti poslovanja su jasni i jednaki za sve.

PRIJEDLOG PROCESA „SUDJELOVANJE GOSPODARSTVA U DONOŠENJU PROPISA“ – INSTITUCIONALIZACIJA

Na iskustvima zemalja EU i sudjelovanju u provedbi propisa, Koordinacija najveći naglasak stavlja na institucionalizaciju procesa sudjelovanja gospodarstva u oblikovanju i izradi zakona i javnih politika s ciljem uključivanja gospodarstva u pravodoban, sustavan i održiv proces konzultacija.

Ovo područje se sporo razvija, a upravo je kriza dobro vrijeme kada su pozitivne promjene nužne stoga su dio modernog zakonodavstva koje primjenjuju razvijene zemlje i dio su javnih konzultacija.

SUDJELOVANJE UDRUGA U POSTUPCIMA IZRADE I DONOŠENJA ZAKONA I DRUGIH AKATA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Kroz rad u Savjetu za razvoj civilnog društva RH koji je po prvi put uključio i predstavnike poslodavaca i sindikata, jedna od ključnih aktivnosti je poticanje sustavne primjene Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata koji proizlazi iz ciljeva i mjera Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2006. do 2011. godine i pripadajućeg Operativnog plana provedbe, kao i mjera Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije. Model konzultacija s javnošću općenito je jedna od planiranih aktivnosti u sklopu nove Strategije reforme državne uprave za razdoblje 2008.-2011.

HUP podržava spremnost državnih i javnih institucija na poduzimaju djelotvornih mjera savjetovanja sa ostalim dionicima u društvu koje je nužno u okruženju gdje nedostaje javni dijalog i partnerski odnos. HUP se zalaže za podjelu odgovornosti između predlagatelja zakona i predstavnika javnosti jer smo svjedoci loše prakse nedostatka koncenzusa, prekratkih rokova, nedostatka praćenja primjene i poboljšanja, nerazumnih rokova provedbe te neusklađivanje propisa za određeno područje.