Program rada

Temeljem odluke Izvršnog odbora Udruge, HUP – UPO će u 2011 godini aktivno nastojati ostvariti tri ključna cilja kroz aktivnosti (okvirni program rada) kako slijedi;

Cilj 1. Zakonodavni okvir u obrazovanju staviti u funkciju razvoja obrazovnog sustava uklanjanjem štetnih barijera i nejednakosti.

1.1.Kroz ukupnu zakonsku regulativu u području obrazovanja prepoznati ustanove po djelatnosti a ne po vrsti osnivača, a studente, učenike i polaznike po statusu.

U postojećim zakonskim i podzakonskim aktima uočljiva je stanovita razina dvostrukih standarda prema javnim obrazovnim ustanovama ovisno o vrsti njihovog osnivača. Ova dualnost potpuno je nepotrebna te dovodi do učestalih zakonskih i statusni apsurda. Nužno je stoga izvesti izjednačavanje pravnog statusa javnih obrazovnih ustanova privatnih osnivača s onima kojima je osnivač država, kroz primjenu iste zakonske regulative (pravni status, porezni sustav, prava studenata / učenika). Na taj način osigurati će se ostvarenje temeljnih prava za sve studente / učenike (npr. pravo na zdravstveno osiguranje) koja su danas dostupna samo studentima / učenicima koji se školuju u ustanovama kojima je osnivač država.

1.2.Odmah suspendirati štetnu odredbu Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju koja onemogućuje daljnji razvoj stručnog visokoškolskog obrazovanja u RH zbog nepostojanja „Strateškog dokumenta mreže visokih učilišta i programa“, ili u najkraćem roku donijeti predmetni dokument.

Ova odredba je na dvije godine zaustavila razvoj sustava visokog obrazovanja na veleučilištima i visokim školama (stručni studiji) na kojima danas studira preko 21% ukupnog broja hrvatskih studenata, te ih je dovela u potpuno neravnopravan odnos sa Sveučilištima na koje se ista odredba ne odnosi. Paralelno sa suspenzijom ove odredbe potrebno je još više inzistirati na izgradnji sustava kvalitete u Visokom obrazovanju radi zaštite studenata, roditelja i nacionalnih interesa.

1.3.Novim zakonskim rješenjem u Visokom obrazovanju zadržati postojeću zakonsku mogućnost da Visoke škole izvode stručne diplomske studije bez potrebe provedbe preddiplomskih studija. Zadržati u sustavu stručnog visokog obrazovanja postojeću mogućnost izbora nastavnika u naslovna nastavna zvanja te mogućnost angažmana nastavnika iz gospodarstva po drugim osnovama osim zasnivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

Nacrtom novog zakona Visokim školama je omogućena provedba samo jednog stručnog diplomskog studija kao nastavka preddiplomskih studija. Na taj način je onemogućena provedba samo stručnih diplomskih studija (bez preddiplomskog studija) za što ne postoji niti ekonomsko niti praktično opravdanje, time više što je predlagač zakona dobro prepoznao da u stvarnosti nije postignuta zadovoljavajuća vertikalna mobilnost između sveučilišnih i stručnih studija te često studenti koji su završili prvu razinu stručnog studija ne mogu nastaviti drugu razinu sveučilišnih studija. Samim time zapreka koja visokim školama onemogućuje izvođenje samo jednog diplomskog stručnog studija, postaje još manje logična i utemeljena u stvarnosti.

Predloženi rigidni sustav zapošljavanja nastavnika i stručnih suradnika u sustavu stručnog visokog obrazovanja ruši temeljnu postavku binarnog sustava odnosno zadaću stručnih studija da izgrađuju kadrove koji su brzo zapošljivi u privredi jer svojim znanjima i vještinama mogu odmah odgovoriti na potrebe poslodavaca budući da su upoznati sa aplikativnom tehnologijom i procesima koji se danas primjenjuju. Ukoliko se onemogući rad nastavnika i suradnika po drugim osnovama rada, osim predloženog zasnivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, možemo očekivat potpuni slom sustava stručnog visokog obrazovanja sa katastrofalnim posljedicama na konkurentnost gospodarstva. Ovakav prijedlog nadalje je potpuno suprotan nastojanju Vlade RH za usklađivanjem potreba gospodarstva sa obrazovnim sustavom.

1.4.Žurno uspostaviti Hrvatski kvalifikacijski okvir i uskladiti sa njime sve zakone i podzakonske akte u području obrazovanja

Nepostojanje sustava priznavanja neformalno stečenih kvalifikacija (engl. Recognition of prior learning), nepostojanje kratkih formalnih programa na razini višoj od 4 HKO te kreiranje kvalifikacija koje nisu usklađene sa potrebama tržišta rada aktualni su problemi koje treba riješiti HKO. U tom smislu nužno je žurno staviti u funkciju ovaj instrument te mu podrediti svu zakonsku regulativu u području obrazovanja.

Cilj 2. Poreznu politiku u području obrazovanja učiniti poticajnom a ne destimulativnom

2.1.      Uskladiti zakon o ustanovama i zakon o porezu na dobit kako bi se izbjeglo trenutno stanje u kojem javne obrazovne ustanove privatnih osnivača osnovane kao neprofitne podliježu plaćanju poreza na dobit.

Zbog neusklađenosti Zakona o ustanovama i Zakona o porezu na dobit, od javnih obrazovnih ustanova privatnih osnivača traži se plaćanje poreza na razliku prihoda i rashoda, što je u suprotnosti sa njihovim statusom neprofitne ustanove definirane njihovim osnivačkim aktom, statutom i Zakonom o ustanovama. Isto se ne traži od javnih obrazovni ustanova kojima je osnivač država, a koje su osnovane temeljem istog zakona i u pravnom smislu imaju isti status.

2.2. Povećati porezne olakšice ili uvesti odgovarajuće poticaje na ulog u obrazovanje za poslodavce i uvesti ih i za polaznike obrazovanja, kao mjeru poticanja većeg uključenja u obrazovne programe

Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (NN 109/2007) umanjio je dio poreznih olakšica koje su bile ranije dostupne poslodavcima što ne predstavlja poticaj poslodavcima za većim ulaganjem u konkurentnost zaposlenih. Također, državnu potporu mogu koristiti samo pravne osobe, dok porezne olakšice / poticaji u smislu istog zakona ne postoje za građane koji financiraju samostalno troškove obrazovanja na bilo kojoj obrazovnoj razini.

2.3. Uvesti porezne poticaje za stvaranje zaklada po uzoru na takvu praksu u svijetu.

Budući da je obrazovni proces, posebno kod formalnih programa, vrlo dug (traje više godina) te da se gospodarske krize i vremena konjunkture ciklički izmjenjuju, potrebno je obrazovnim ustanovama kroz instituciju zaklada omogućiti stvaranje rezervi za preživljavanje razdoblja negativnih gospodarskih kretanja. Postojeća mogućnost ulaganja u zaklade kroz donaciju (do 2%) prihoda godišnje nije adekvatna. Predlaže se izuzeće od plaćanja poreza na dobit te korištenje poreznih olakšica iz zakona o državnoj potpori za pravne osobe koji žele na ovaj način ulagati u obrazovanje svojih zaposlenika, studenata i stipendista uz poticanje ovakvih uloga kroz državna poticajna sredstva po uzoru na stambene štedionice i MIO 3 stup.

2.4. Osigurati nastavak izuzeća programa formalnog obrazovanje od primjene PDV-a, i kada RH postane članica EU.

Osvijestiti ovaj potencijalni problem i nastojati da se ne dogodi isto što se dogodilo sa uvođenjem PDV-a na knjige, gdje RH nije iskoristila mogućnosti odgode primjene kao što su to učinile brojne druge zemlje (npr. Poljska). Uvođenje PDV-a na formalno obrazovanje još bi više umanjilo i tako nedostatnu razinu uključenosti građana RH u obrazovanje na svim razinama i time dugoročno značajno naštetilo konkurentnosti gospodarstva.

Cilj 3. Izgraditi učinkovite modele financiranja obrazovanja kao podlogu gospodarskog razvoja i konkurentnosti

3.1. Uvesti sustav vouchera kao osnovu financiranja formalnih programa obrazovanja na svim razinama u RH.

S obzirom da roditelji učenika/studenata na ime participiranja u troškovima javnog obrazovnog sustava izdvajaju sredstva iz osobnog dohotka u državni proračun (što čine svi zaposleni u RH), predlažemo da se navedena sredstva učine dostupnim tim istim polaznicima u obliku vouchera kojima bi se financirali svi formalni obrazovni programi prema propisanoj cijeni, ovisno o vrsti i razini programa. Zalažemo se za sustav vouchera kao pravedan oblik izjednačavanja uvjeta pristupa formalnim obrazovnim programima (bez obzira na osnivača obrazovne ustanove), prije svega zbog izjednačavanja prava i obaveza poreznih obveznika i njihove djece. Postojeći sustav financiranja formalnog obrazovanja dovodi do nejednakosti poreznih obveznika koji financiraju obrazovne ustanove kojima je osnivač država a usluge tog obrazovnog sustava ti isti građani uopće ne koriste. Uvođenjem sustava vouchera potaknula bi se i konkurencija javnih obrazovnih ustanova neovisno o osnivaču, što bi dugoročno dovelo do podizanja kvalitete obrazovanja na svim razinama. Uvođenjem sustava vouchera za formalne obrazovne programe HUP odustaje od zahtjeva za poreznim olakšicama kod financiranja istih programa (točka 2.2.).

3.2. Uvođenje namjenskih kredita za potrebe obrazovanja na svim obrazovnim razinama i za sve vrste obrazovanja

Neadekvatna financijska potpora obrazovanju mogla bi se, posebno kod obrazovanja odraslih ali i kod drugih vrsta obrazovanja, unaprijediti kvalitetnim namjenskim kreditima za obrazovanje. Kvalitetni kreditni proizvodi koji bi mogli potaknuti uključenje u obrazovanje trebali bi imati kamatu naviše na razini kamate za kupnju nekretnine te poček otplate dulji od trajanja obrazovanja. Ovakvi kreditni proizvodi ne postoje za sve obrazovne razine pa je kroz Hrvatsku udrugu banaka potrebno osvijestiti važnost obrazovanja za razvoj gospodarstva te lobirati za ovakve kredite.

3.3. Preoblikovati Fonda za razvoj i zapošljavanje u Fond za obrazovanje i krizna stanja, uz njegovo financiranje sredstvima doprinosa i sufinanciranje od strane socijalnih partnera (jednaki pariteti) koji ga koriste i njime upravljaju bez sudjelovanja države

Budući da oko 2/3 formalnog obrazovanja odraslih financiraju polaznici samostalno (istraživanje ASOOO 2010), dok je udio države u financiranju obrazovanja odraslih na razini od oko 20% - uglavnom kroz aktivne mjere politike zapošljavanja (HZZ), pokretanje predloženog fonda moglo bi ostvariti značajne poticaje uključivanju odraslih u obrazovanje. Fond bi na tripartitnoj osnovi financirali; poslodavci, sindikati i država za vrijeme konjunkture gospodarstva a njegova sredstva bi se koristila u vremenima umanjene gospodarske aktivnosti odnosno kao bi se izbjegle ili ublažile posljedice mogućih poremećaja na tržištu.

Kako bi ostvarili zacrtane rezultate HUP – UPU će nastojati;

A)     Koordinirat aktivnosti koje već danas provodi niz osoba unutar HUP-a, a koje su uključenje u sektorske radne skupine, sektorska vijeća, nacionalno vijeće za obrazovanje odraslih, ASOOO i ostala tijela koja su vezana uz obrazovne politike. Ova koordinacija ne uključuje samo ponuđače obrazovnih usluga nego i predstavnike svih granskih udruga koje su zainteresirane za razvoj obrazovnih politika i strategija. Na ovaj način će na razini svih gospodarskih grana i svih obrazovnih razina, biti razmatrana pitanja razvoja obrazovnog sustava što može objediniti postojeće i buduće aktivnosti poslodavaca u razvoju kvalifikacijskog okvira, predlaganju upisnih kvota, pripremama podloga za financiranje iz EU strukturnih fondova, izradi nacionalnih obrazovnih strategija te izgradnji novih kurikuluma itd.

B)      Pokrenuti nove aktivnosti u skladu sa okvirnim programom rada koje će provoditi HUP - UPU a koje će prije svega štiti interese ponuđača obrazovanja ali će isto tako promicati i ukupni razvoj obrazovnog sustava.

Ove dvije kompatibilne skupine aktivnosti potrebno je uskladiti kako HUP eventualnom promjenom fokusa ne bi niti u jednom trenutku izgubio relevantnost koju je do danas izgradio.