Aktivnosti

ODRŽAN OKRUGLI STOL „ULOGA OBRAZOVANJA U JAČANJU KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA I DRUŠTVA“

9.11.2011

Okruglim stolom na temu „Uloga obrazovanja u jačanju konkurentnosti gospodarstva i društva“, održanim u utorak 8. studenog, HUP je nastavio otvarati društveno važna pitanja na koja, u ovo predizborno vrijeme, odgovore traži od predstavnika najvećih političkih stranaka. U raspravi su predstavnici političkih stranaka članovima HUP-a, HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju i široj javnosti prezentirali dijelove svojih predizbornih programa te pojasnili kako bi konkretno tretirali obrazovni sustav da oni na predstojećim izborima izbore priliku sudjelovati u vlasti.

A sugovornici ovog okruglog stola su bili itekako relevantni. Ispred HDZ-a je nastupio aktualni ministar Radovan Fuchs, ispred Kukuriku koalicije bivši ministar Gvozden Flego, HSS je predstavljao Miroslav Rožić, Miljenko Šimpraga je zastupao HSLS-ov predizborni program, dok je ispred Hrvatskih laburista nastupio Nikola Vujanić.

„U Hrvatskoj moramo što prije u funkciju staviti hrvatski kvalifikacijski okvir kako bi mogli uskladiti obrazovni sustav s potrebama gospodarstva, moramo povećati učinkovitost javnog obrazovnog sustava te izgraditi pozitivan sustav vrijednosti kroz eksternu provjeru znanja na razini osnovnih i srednjih škola. A da bi to mogli ostvariti moramo čim prije zakonodavni okvir staviti u funkciju razvoja obrazovnog sustava uklanjanjem postojećih barijera i nejednakosti, trenutno destimulativnu poreznu politiku učiniti poticajnom za obrazovanje te razviti učinkovite i pristupačne modele financiranja obrazovanja“, istaknuo je u uvodu rasprave Mislav Balković, predsjednik HUP – Udruge poslodavaca u obrazovanju.

U raspravi su iznesene neke nelogičnosti aktualnog obrazovnog sustava. Primjerice, prosječna javna potrošnja za obrazovanje od 4 posto BDP-a je u Hrvatskoj preniska jer razvijene zemlje na obrazovanje troše 5 posto BDP-a, no istovremeno statistika pokazuje da u Hrvatskoj mnogo više trošimo po učeniku od nekih razvijenijih zemalja. Također, efikasnost sustava visokog školstva je izrazito niska zbog velikog broja studenata koji upišu a ne završe studij na vrijeme, što pokazuje da izrazito neracionalno trošimo novac. Nominalna potrošnja države od 3.200 eura po studentu se po jednom diplomiranom studentu zapravo diže i do 10.000 eura. Naravno, tu je i pitanje kvalitete sustava obrazovanja po kojem ne stojimo najbolje prema nekim međunarodnim mjerama. Prema posljednjim PISA testiranjima naši su učenici na europskom začelju prema pismenosti, poznavanju matematike i znanosti, dok su naši fakulteti po kvaliteti generalno loše ocjenjeni od strane nekih panelista, a Miroslav Rožić smatra upitnom i kvalitetu znanstveno stručnog doprinosa.

„Trenutno imamo sustav baziran na učenju činjenica, ne na razumijevanju, a da bi to promijenili potrebno je mijenjati kurikulume i način izvođenja nastave, što smo mi i pokrenuli. Uz to, ono što moramo popraviti je znatno više obrazovni sustav okrenuti potrebama gospodarstva, odnosno tržišta rada “, rekao je Radovan Fuchs, aktualni ministar znanosti, obrazovanja i sporta.

„Obrazovni sustav je zastario i zapušten. Trebamo mu promijeniti sadržaj, oblik i strukturu. Cilj je da sustav potiče razumijevanje, a ne puko bubanje činjenica. Mi planiramo povećavati udjel u BDP-u koji se troši na obrazovanje, ali vidimo i način za racionalnije trošenje sredstava. No, planiramo za obrazovanje privući i novac iz međunarodnih financijskih ustanova te iz EU fondova. Druga poluga našeg programa je razviti i unaprijediti sustav cjeloživotnog učenja“, rekao je Gvozden Flego iz SDP-a koji je istaknuo da će o tako velikim promjenama u sustavu Kukuriku koalicija inzistirati na dogovoru tri strane – poslodavaca i sindikata, učitelja i akademske zajednice te predstavnika Ministarstva.

„Iz našeg proračuna se vidi da obrazovanje nije važan element u razvoju našeg društva. Pogrešno je što se fokusiramo na reformu visokog školstva u situaciji kada osnovno i srednje školstvo ne daje dobre rezultate, što je vidljivo iz PISA testiranja“, istaknuo je Miroslav Rožić iz HSS-a.

„Razvoj ljudskih potencijala nama je okosnica izlaska iz krize. Mi trebamo više i bolje ulagati u obrazovanje. U našem programu planiramo svake godine povećavati budžet Ministarstva obrazovanja za 0,5 posto ukupnog državnog proračuna“, rekao je Miljenko Šimpraga iz HSLS-a.

Sudionici su se osvrnuli i na aktualno financiranje visokog školstva. Mislav Balković iz HUP-a je iznio da u većini europskih zemalja funkcionira sustav zajmova, kredita i vaučera kojim se zapravo financira studente, a ne nužno direktno visoko školske ustanove. To potiče motiviranost ustanova na privlačenju studenata.

No, takav način financiranja, prvenstveno onaj putem studentskih vaučera, nisu podržali ni aktualni ministar Radovan Fuchs ni SDP-ov Gvozden Flego.

„Sustav financiranja putem vaučera nije dobar za Hrvatsku. Javne ustanove bi trebale na raspolaganje dobiti određeni iznos novca koji bi omogućio besplatno studiranje svima studentima koji redovno izvršavaju svoje obveze, dok bi oni koji kasne u svojim obvezama trebali platiti određenu cijenu za studiranje“, rekao je Radovan Fuchs.

„Vaučeri su transparentan sustav ali su u praksi pokazali manjkavosti. Naime, kvaliteta obrazovanja tendira slabljenju i događa se usmjeravanje studenata „lakšim“ studijima. Iz stjecanja znanja treba isključiti komercijalne odnose jer stjecanje znanja nije roba“, poručio je Gvozden Flego.

„Mi smo u visokoj mjeri komercijalizirali visoko školstvo jer trenutno mnogo studenata plaća fakultete i to iznose koji su veći nego u usporedivim zemljama“, rekao je Miljenko Šimpraga.

Fuchs, Flego i Šimpraga su se složili da bi najbolje bilo financiranje prebaciti s fakulteta na sveučilište i ojačati ulogu sveučilišta jer se sada, istaknuo je Šimpraga, praktično ne može upravljati sustavom razdvojenih i autonomnih fakulteta.

Na kraju rasprave je na veliki problem mogućeg ubrzanog odljeva mozgova kada Hrvatska uđe u Europsku uniju upozorio Đuro Njavro, dekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta koji je pratio raspravu, a koji je istaknuo litavski scenarij u kojem su ulaskom Litve u EU najtalentiraniji studenti iz Litve otišli studirati na europska sveučilišta.