Zakonodavstvo
Udruga redovito daje mišljenja na sve zaprimljene zakonske prijedloge od interesa, a osobito je bila angažirana oko amandmana na Prijedlog Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji nisu bili uvaženi od strane zakonodavca, zatim na izradi Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i Zakona o javnim cestama, Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu te Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati autobusi kojima se organizirano prevoze djeca i regulative s područja poštanskih usluga.
VAŽNOST PROCJENE UČINAKA PROPISA, STRATEGIJA I JAVNIH POLITIKA
Svakodnevno smo prisiljeni u vrlo kratkim rokovima davati mišljenja na zakonske prijedloge, što jasno ukazuje na činjenicu da se konzultacije s gospodarstvom, ali i ostalih dionicima u društvu, odvijaju na samom kraju procesa pripreme propisa, znači kada je pojedini prijedlog zakona već pripremljen, a ne na početku tog procesa, kada počinje sama priprema zakona i kada je nužno promišljanje o cilju koji se propisom želi ostvariti i efektima koje će imati na poslovne i druge subjekte te društvo u cjelini. Takav pristup pripremi propisa bez pravovremenog uključivanja gospodarstva i ostalih dionika u društvu rezultira neprovedivim zakonima koji imaju štetne posljedice na sljedeća područja: većim troškovima za gospodarstvo i potrošače, utrošeno vrijeme i sredstva, korupciju, niži gospodarski rast i konkurentnost, ugrožavanje okoliša te pogoršava i kućni prihod.
S druge strane, u Hrvatskoj postoji jasno definiran okvir koji nalaže obvezatno provođenje kvalitetne procjene učinaka i uključuje sve što je potrebno za donošenje provedivih zakona, a to je Poslovnik Vlade RH iz 2000. koji uključuje sve elemente procesa donošenja mjera (konzultacije između ministarstava i konzultacije s nevladinim udrugama). Isti je izmijenjen 2005. kako bi uključio i procjenu učinaka na način da je uz svaki propis uključena procjena fiskalnih, gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka te upućuje ministarstva na izrađivanje metodologije za svaku procjenu s ciljem kreiranja jedinstvene integrirane procjene učinaka propisa.
Procjena učinaka je alat koji pomaže vladama donijeti bolje odluke i politike. Procjena učinaka se primjenjuje u zemljama članicama Europske unije (EU) i u zemljama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Europska komisija je 2002. uvela je procjenu učinaka kao obvezu za sve direktive EU-a te je smatra važnom metodologijom za poboljšanje procesa donošenja odluka. EU promovira njezinu primjenu i u zemljama kandidatkinjama jer olakšava prilagođavanje tržištu EU na način da se ne stavlja naglasak samo na harmonizaciju sa zakonodavstvom EU nego na provedivost i učinkovitost propisa te jačanje i podizanje konkurentnosti i zaštitu domaćeg gospodarstva.
Nužno je u ovom području učiniti pomak i omogućiti da se uz postojeće pretpostavke i okvir konzultacijskog procesa zajedno s procesom procjene učinaka propisa u Hrvatskoj počne zaista i provoditi.