Hoće li se Zakonom postići krajnji cilj?

17.01.2018.

Gospodarski list zamolio je direktoricu Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Sanju Smoljak, za komentar HUP-a povodom donošenja i stupanja na sbagu ovog Zakona. U nastavku slijedi priopćenje HUP-a, HUP je od samih početaka izrade Zakona zastupao ideju prema kojoj se on treba odnositi na zaštitu odnosa trgovaca s malim poljoprivednim proizvođačima u cilju jačanja i zaštite domaćih OPG-a (mali proizvođači voća, povrća i dr). No, odredbe Zakona su se proširile znatno šire na područje međusobnih odnosa cjelokupne prehrambene industrije i maloprodaje, koji su bitno kompleksniji. Neravnopravan položaj maloprodaje Smatramo da se u njegovom trenutnom obliku, ovim Zakonom neće postići krajnji cilj i namjeraodnosno zaštita domaćih poljoprivednih proizvođača u Hrvatskoj.
Zakon je izrađen u smjeru dodatne regulacije ionako reguliranog tržišta maloprodaje kojim se otvara rizik i put da se dodatno pojača utjecaj inozemnih dobavljača koji neće biti u obavezi ugovarati odnos na način koji to propisuje ovaj Zakon. Upoznati smo sa situacijom da je već sada roba iz unosa/uvoza cjenovno znatno konkurentnija od domaće. Postoji rizik da će se kroz dugoročnu primjenu zakona potaknuti još veći uvoz u RH iz EU upravo na štetu domaćih proizvođača. Zakon navodi veliki broj nepoštenih praksi koje onemogućuju tržišnu utakmicu i maloprodaju stavljaju u neravnopravan položaj. Mišljenja smo da je u odnosima između gospodarskih subjekata najvažnije da se za određenu naknadu dobije pravedna protučinidba. Stoga smo se zalagali da se u Zakon nepoštenim odredbama smatraju samo one trgovačke prakse u kojima za određene naknade nije isporučena protučinidba od strane drugog subjekta ugovornog odnosa. Na neprihvatljiv način definirana su postupanja u odnosu na uobičajene i obostrano tražene činidbe i kontra činidbe između trgovaca i dobavljača - npr. dogovaranje pozicija, akcijske prodaje određenih proizvoda, zajedničke marketinške aktivnosti i dr. - koje su, ako ih predlaže trgovac označene kao nepoštena trgovačka praksa, a ako ih predlaže dobavljač nisu, što sasvim jasno dovodi do neravnopravnosti ugovornih strana u istom pravnom poslu. Mali dobavljači izbačeni iz igre Nadalje, zabrana dogovora oko logističkih troškova u startu će iz igre izbaciti čitav niz malih dobavljača koji nema izgrađenu logističku mrežu i nisu u mogućnosti samostalno Kroz primjenu ovog Zakona na tržištu je za očekivati da će se struktura asortimana promijeniti jer će se možda mali domaći proizvođači izbjegavati radi usitnjenosti i neorganiziranosti (nepostojanja proizvođačkih organizacija), te je nerealno očekivati da će trgovci ulaziti u toliki broj atomiziranih ugovornih odnosa i za njih preuzimati ovako velike obveze iz Zakona. dostavljati robu do široke mreže maloprodaja u cijeloj Hrvatskoj. Zakonodavac ne bi trebao zanemariti činjenicu da su strani trgovci svoju prodajnu mrežu razvili gotovo isključivo u gradovima, dok mrežu po selima i ruralnom dijelu Hrvatske, gotovo u 100 % drže domaći trgovci. Umjesto pojednostavljenja poslovanja, pred male dobavljače, a naročito OPG - ove, Zakon stavlja niz novih administrativnih zahtjeva, koje oni svojim kapacitetima teško mogu zadovoljiti, a što će ih neminovno diskvalificirati kao dobavljače trgovcima. Tako se zakonom uvodi dodatna administracija za niz procesa koji su se dosada odvijali jednostavnom i transparentnom pisanom dokumentacijom (npr. otkupnim blokovima), a sada pisanim ugovorima sa svim definiranim elementima za svaku isporuku. Kazne su izrazito visoke npr. kazna za pravnu i odgovornu osobu trgovca sa 100.000.000 kuna prihoda - maksimalna moguća kazna za pravnu osobu je 5.000.000 kuna, odnosno 5 % prihoda, a maksimalna moguća kazna za odgovornu osobu je 2.500.000 kuna što vjerojatno čini 10 do 15 ukupnih godišnjih dohodaka odgovorne osobe. Tako visoke kazne orijentirat će tvrtke i odgovorne osobe na izvore nabave koji ne podliježu neposredno ovom Zakonu i na izbjegavanje izrade velikog broja ugovora koji mogu biti predmet nadzora. Zakon je imao dobru početku ideju, ali finalni tekst ima slabih točaka koje mogu polučiti kontra efekte te umjesto zaštite malog proizvođača potaknuti trgovačke lance na veći uvoz i supstituciju domaćih malih dobavljača velikim bolje organiziranim inozemnim dobavljačkim sustavima. 

Izvor: Gospodarski list