Bijela knjiga HUP Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi

17.06.2015.

Djelatnost zdravstvene njege u kući bolesnika dio je medicinskih usluga koje provode medicinske sestre na primarnoj razini zdravstvene zaštite i predstavlja nastavak bolničke zdravstvene njege u kućnim uvjetima. Stoga nam je znati koje su perspektive djelatnosti zdravstvene njege u kući, obzirom da se kroz ovu djelatnost mogu smanjiti bolnički dani, a samim tim postići velike uštede u zdravstvenom sustavu. Istovremeno pacijentu je usluga pružena u njegovom poznatom okruženju, što dovodi do povećanog zadovoljstva i pacijenta i njegove obitelji.
Kako bismo uspješno razvijali ovu djelatnost potrebno je vrednovanje rada jer se cijena ugovorene usluge nije mijenjala godinama te je trenutno na razini cijene ugovarane 1998. Ugovorom je definirano financiranje djelatnosti na način cijena puta usluga, nema zagarantiranog proračuna ili paušala već je ugovoren maksimalni mjesečni limit. Ukoliko se odradi više od limita takav rad neće biti plaćen. Vrlo se često ne uspijeva doseći zadani limit (posebno izraženo u manjim sredinama i ruralnim područjima) što predstavlja problem prilikom ispunjavanja novčanih i drugih obaveza ustanove te nametnutog poštivanja kolektivnog ugovora.
Maša Smokrović, predsjednica Udruge
Djelatnost zdravstvene njege u kući bolesnika dio je medicinskih usluga koje provode medicinske sestre na primarnoj razini zdravstvene zaštite i predstavlja nastavak bolničke zdravstvene njege u kućnim uvjetima. Stoga je za članove ove Udruge važno znati koje su perspektive djelatnosti zdravstvene njege u kući, obzirom da se kroz ovu djelatnost mogu smanjiti bolnički dani, a samim tim postići velike uštede u zdravstvenom sustavu. Istovremeno pacijentu je usluga pružena u njegovom poznatom okruženju, što dovodi do povećanog zadovoljstva i pacijenta i njegove obitelji.

Kako bismo uspješno razvijali ovu djelatnost potrebno je vrednovanje rada jer se cijena ugovorene usluge nije mijenjala godinama te je trenutno na razini cijene ugovarane 1998. Ugovorom je definirano financiranje djelatnosti na način cijena puta usluga, nema zagarantiranog proračuna ili paušala već je ugovoren maksimalni mjesečni limit. Ukoliko se odradi više od limita takav rad neće biti plaćen. Vrlo se često ne uspijeva doseći zadani limit (posebno izraženo u manjim sredinama i ruralnim područjima) što predstavlja problem prilikom ispunjavanja novčanih i drugih obaveza ustanove te nametnutog poštivanja kolektivnog ugovora.

Vezano uz Koordinaciju zdravstvene njege i rehabilitacije stava smo kako je potrebno:
• započeti pregovore s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om radi ugovaranja stacionara za polupokretne i nepokretne bolesnike u Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući,
• definirati sustav palijativne skrbi u RH zbog sve većeg udjela stanovništva s kroničnim nezaraznim bolestima kojima je potrebna drugačija organizacija zdravstvene njege u kući.
• revidirati Mrežu javne zdravstvene službe u djelatnosti zbog povećanja broja stanovnika u pojedinim područjima što za posljedicu ima povećanje broja ugovorenih medicinskih sestara za pojedino područje
• Izvršenje ugovora s HZZO vezati za ugovornog subjekta (ustanovu), a ne ime i prezime medicinske sestre koja je zaposlena u ustanovi
• Slijedom iznesenog, a kako je cilj HZZO-a smanjenje bolničkih dana, stava smo kako bi se uvažavanjem naših prijedloga kroz zdravstvenu njegu u kući pacijentima pružila kvalitetna usluga,a istovremeno bi se postigle znatne uštede za zdravstvenom sustavu.

KOORDINACIJA SOCIJALNE SKRBI

Za članove ove Koordinacije važna je suradnja s Ministarstvom socijalne politike i mladih. Stoga je i naš zahtjev prvenstveno usmjeren prema ovom Ministarstvu s potrebom a vezano uz potrebu da se napokon formira i objavi realne (tržne) cijene smještaja polupokretnih i nepokretnih osoba koje će biti vezane isključivo uz vrstu korisnika i njihove potrebne, a ne vlasništvo ustanove kao do sada, te konačno potpisivanje sporazuma o javnome privatnom partnerstvu.

Poraditi na zabrani samostalnog obavljanja zdravstvene skrbi (zdravstvene njege i rehabilitacije) i zbrinjavanje kronično bolesnih osoba (bez obzira na dob) i bez obzira na mjesto zbrinjavanja (privatna kuća ili «obiteljski dom») nestručnim ljudima jer oni prema pravilima profesije mogu samo pomagati pri obavljanju osobne higijene i raditi pomoćne poslove čišćenja kuće i dostavu hrane.

Intenzivno raditi na zabrani rada «na crno» u sklopu socijalne skrbi te na stvaranju jednakih uvjeta poslovanja (plaćanje poreza i prijavljivanje radnika) za državne i privatne ustanove i za takozvane udomiteljske obitelji i obiteljske domove.

Jasno treba definirati institucijsku skrb. Predlažemo da institucionalnu skrb predstavljaju svi oblici skrbi u domovima, drugoj obitelji ili drugom obliku organiziranog stanovanja kojim se korisniku nadomještaju ili nadopunjuju funkcije obitelji, kao što su stanovanje, organizirana zdravstvena skrb.

Smatramo da skrb u obiteljskom domu isto predstavlja institucijsku skrb, obzirom da se moraju također kadrovski i u svakom drugom obliku organizirati. Skrb u udomiteljskoj obitelji je također skrb izvan vlastite obitelji i kao takva ne može predstavljati izvaninstitucijski oblik skrbi.

Potrebno je omogućiti korištenje svih usluga socijalne skrbi putem vaučera, odnosno izbor ustanove od strane korisnika. Nadalje predlažemo certificiranje svih pružatelja usluga.

vrh stranice