Aktualno

Sažetak dnevnih novosti iz EU-a

Ebola: EU pojačao borbu protiv ebole novim istraživačkim projektima

16.01.2015.

EU odlučno djeluje još od prvih dana aktualne krize uzrokovane ebolom, a danas je objavio najnovija djelovanja u području istraživanja. S ukupno 215 milijuna eura financira se osam istraživačkih projekata usmjerenih na razvoj cjepiva i testova za brzo dijagnosticiranje. Projekti se provode u okviru novog programa Ebola+ Inicijative za inovativne lijekove (IMI), a zajednički ih financiraju Europska komisija i europska farmaceutska industrija. 114 milijuna eura osigurano je iz Obzora 2020., EU-ova programa za financiranje istraživanja, a preostalih 101 milijun eura osigurale su farmaceutske kompanije koje sudjeluju u projektima. Carlos Moedas, europski povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije, izjavio je: "Zasad ne postoji cjepivo ni lijek za ebolu, pa moramo hitno pojačati napore u području istraživanja ebole. Novim financijskim sredstvima iz Obzora 2020. i od naših partnera iz farmaceutske industrije ubrzat ćemo razvoj cjepiva protiv ebole i testova za brzo dijagnosticiranje te tako pomoći junačkim zdravstvenim radnicima na terenu. To su alati potrebni da bismo jednom za svagda porazili ebolu." Istodobno je u Gvineji pokrenut novi projekt za praćenje ebole te poboljšanje pripravnosti, planiranja i operativne učinkovitosti prilikom budućih djelovanja u slučaju sličnih zaraza ili pandemija. Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti tijekom sljedećih će dana na teren poslati četiri tima frankofonih epidemiologa koji će pružati podršku pri praćenju bolesti i reagiranju na nju na razini zajednice. Cijelo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

Uspješan prelazak na euro u Litvi

16.01.2015.

Prelazak s litasa na euro u Litvi prošao je uspješno i bez poteškoća. Od danas više nije moguće plaćati u litavskim litasima – dvotjedno razdoblje dvojnog optjecaja završilo je 15. siječnja. Nije bilo većih problema, a banke, pošte i maloprodajne trgovine uspješno su se nosile s dodatnim poslom prouzročenim prelaskom na euro i istodobnim radom s dvjema valutama. Prema anketi koju je provela Komisija, u srijedu, 14. siječnja 2015. gotovo devet od deset građana gotovinska plaćanja u trgovinama obavljalo je isključivo u eurima. Svi kupci ostatak su novca dobivali u eurima. Približno dvije trećine ispitanika izjavilo je da u novčaniku nosi samo gotovinu u eurima. Cijeli tekst priopćenja dostupan je ovdje.

Eurostat – godišnja stopa inflacije u europodručju pala na -0,2 posto

16.01.2015.

U prosincu 2014. godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila je -0,2 posto, što je smanjenje u odnosu na 0,3 posto u studenom. To je najniža stopa zabilježena od rujna 2009. U prosincu 2013. stopa inflacije iznosila je 0,8 posto. U prosincu 2014. godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji iznosila je -0,1 posto, što je smanjenje u odnosu na 0,3 posto u studenom. Prošle godine stopa inflacije iznosila je 1,0 posto. U Hrvatskoj je u prosincu 2014. godišnja stopa inflacije iznosila -0,1 posto. Podaci su dobiveni od Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je ovdje.

Zapošljavanje i socijalni razvoj: u godišnjem pregledu istaknuti su ključni čimbenici otpornosti na krizu

15.01.2015.

Zemlje koje osiguravaju visokokvalitetna radna mjesta i učinkovitu socijalnu zaštitu te ulažu u ljudski kapital pokazale su se otpornijima na gospodarsku krizu. To je jedan od glavnih zaključaka Pregleda o zapošljavanju i socijalnom razvoju u Europi 2014. u kojem se osvrnulo na posljedice recesije. U njemu se ističe potreba za ulaganjem u razvoj i očuvanje odgovarajućih vještina europske radne snage radi potpore produktivnosti te opisuje izazov ponovne uspostave stabilnosti među državama članicama. Povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je: „Stvaranje radnih mjesta naša je najhitnija zadaća koja je zbog posljedica krize popraćena većim izazovima. U ovom se Pregledu zaključuje da je potrebno provesti strukturne reforme te mjere kojima bi se poduprle potrošnja i potražnja. Potrebna su nam dodatna ulaganja u ljude kako bi se Europljane još bolje obrazovalo, osposobilo i aktiviralo za tržište rada. Ulaganjima velikih razmjera koje je predložila Junckerova Komisija pridonijet će se stvarnom i znatnom napretku u tim ključnim područjima.” Cijelo priopćenje za medije dostupno je ovdje.
vrh stranice