Aktualno

Podacima o bruto bilanci izravnih stranih ulaganja lakše se kvantificiraju učinci globalizacije te se daje mjerilo dugotrajnih gospodarskih veza među zemljama. Na taj se način mjeri akumulirana vrijednost svih dosadašnjih izravnih stranih ulaganja. Krajem 2013. bruto bilanca izravnih stranih ulaganja Europske unije u ostatku svijeta iznosila je 4900 milijardi eura, dok je ista bilanca za ostatak svijeta u EU-u iznosila 3779 milijardi eura, što znači da je EU u odnosu na ostatak svijeta imao pozitivnu neto ulagačku poziciju. Subjekti posebne namjene (SPE) s poslovnim nastanom u EU-u imali su značajnu ulogu i u izlaznim i u ulaznim izravnim stranim ulaganjima. Krajem 2013. njihov je udio u bruto bilanci izravnih stranih ulaganja EU-a u inozemstvu iznosio 55 posto, dok im je udio u bruto bilanci izravnih stranih ulaganja ostatka svijeta u EU-u iznosio 70 posto. Objavljeno je i priopćenje za medije.

Eurostat, statistički ured Europske unije, danas je prvi put objavio relevantne informacije o nepredviđenim obvezama i lošim državnim kreditima. Podaci su dobiveni od država članica EU-a u okviru paketa za poboljšano gospodarsko upravljanje (tzv. paket od šest mjera). Takvim novim prikupljanjem podataka povećava se transparentnost javnih financija u EU-u te daje sveobuhvatnija slika financijske situacije država članica EU-a. Na internetu je dostupno priopćenje za medije.

Potpredsjednik za energetsku uniju Maroš Šefčovič prisustvovat će prvom osnivačkom sastanku Savjetodavnog vijeća za južni plinski koridor 12. veljače u azerbajdžanskom glavnom gradu Bakuu. Osnivanje Savjetodavnog vijeća zajednička je inicijativa Europske komisije i Azerbajdžana o kojoj su se na sastanku u Bakuu u studenom 2014. usuglasili potpredsjednik Šefčovič i azerbajdžanski predsjednik Alijev. Cilj Vijeća jest voditi provedbu projekta na političkoj razini kako bi južni plinski koridor za korištenje bio spreman do 2019./2020. Domaćin ministarskog sastanka u Bakuu je Azerbajdžan. Prisustvovat će mu ministri iz zemalja kojima prolazi taj koridor, uključujući Gruziju, Tursku, Grčku, Italiju, Albaniju i Bugarsku. U skladu s europskom strategijom sigurnosti opskrbe energijom, južni plinski koridor ključan je za zajednički cilj diverzifikacije izvora i dobavljača. Isprva će tim tokom, kada se otvori 2019./2020. godine, teći približno deset milijardi prostornih metara plina. S obzirom na moguće dobavljače iz kaspijske regije, s Bliskog istoka i istočnog Sredozemlja, EU tu količinu namjerava dugoročno povećati.

Godine 2013. bruto domaća potrošnja energije, odnosno količina energije potrebna za ispunjenje domaće potražnje, u Europskoj je uniji iznosila 1666 tona ekvivalenta nafte (Mtoe), što znači da se vratila na razinu s početka devedesetih te smanjila za 9,1 posto u odnosu na vršnu potrošnju 2006., kada je iznosila 1832 Mtoe. Tijekom 2013. najveći udio u domaćoj proizvodnji energije u EU-u imala je nuklearna energija (29 posto), a slijedili su je obnovljivi izvori energije (24 posto), kruta goriva (20 posto), plin (17 posto), nafta (9 posto) i neobnovljivi otpadni materijali (1 posto). Ukupno je EU 2013. godine proizveo 790 Mtoe energije. Zbog toga je EU 2013. ovisio o uvezenoj energiji za nešto više od polovice (53 posto) svoje potrošnje. Potpuno priopćenje za medije dostupno je na internetu.