Aktualno

Dan poduzetnika 2015.

Bijela knjiga HUP-a - Udruga developera

U proteklih sedam godina evidentan je kontinuirani pad ulaganja realnog sektora, posebice u posljednje dvije godine. Glavni razlog stagnacije ulaganja je nedostupnost kapitala i bankarskog financiranja. Visoko fiskalno i parafiskalno opterećeno, hrvatsko gospodarstvo je nisko kapitalizirano gospodarstvo. Direktna strana ulaganja su pala, bankarski sustav je u vrijeme recesije povećao zahtjeve za participacijom vlastitog kapitala, a Hrvatska nema razvijeno tržište alternativnog kapitala i financiranja te kao ulagačka destinacija alternativnom kapitalu nije atraktivna zbog poreznog sustava, učestalih promjena propisa, nereguliranog tržišta i kontinuirano loših gospodarskih pokazatelja. Developerska branša fokusirana isključivo na ulaganja, dnevno se bori i s uvođenjem novih financijskih opterećenja ili prijetnjama za njihovo uvođenje koje bi smanjilo neto prihode iz nekretnina. Nekonzistentne su najave uvođenja poreza na nekretnine bez da je dokazan njegov financijski učinak i najavljena supstitucija komunalne naknade te dokazano kako opće porezno opterećenje komercijalnih nekretnina neće biti povećano. Uveden je PDV na građevinsko zemljište, čime su projekti u tijeku dodatno opterećeni jer na ta zemljišta je plaćen porez na promet nekretnina, a kupcima stanova će na nj biti obračunat i PDV, što će dodatno opteretiti cijenu nekretnine. Proaktivne mjere značajne za branšu moraju ići u smjeru redefiniranja komunalnog i vodnog doprinosa jer se oni plaćaju prije same gradnje, uvjet su za otpočinjanje gradnje i nigdje unutar EU ne postoje u ovakvoj formi.
 
Denis Čupić, predsjednik Udruge

Prioriteti sektora:

1. Redefiniranje komunalnog doprinosa
Nužno je redefiniranje ove obveze na način da ona ne tereti projekt prije ili u fazi gradnje, već u fazi prihodovanja na određeni realan rok. Dio koji predstavlja ulaganje u infrastrukturu neophodnu za projekt, postaje obveza ulagača i odbija se od kasnijeg iznosa. Prijedlog izmjene: Investitor se obvezuje izvesti infrastrukturu potrebnu za uređenje svoje građevne čestice. Nakon završenih radova investitor infrastrukturu prenosi na jedinice lokalne samouprave (JLS) ili javna društva JLS-a, uz uvjete izmijenjenih propisa o komunalnom doprinosu. U Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o prostornom uređenju i gradnji ugraditi mogućnost prebijanja tih radova s budućom obvezom komunalnog doprinosa. K tome, unificirati visinu komunalnog doprinosa za nove i stare zgrade koje su energetski učinkovite, poticati gradnju energetski učinkovitijih zgrada, a ne kažnjavati ih većim komunalnim doprinosom.

2. Predlaže se upis objekta u zemljišne knjige kao uvjet prava naplate doprinosa - država i JLS-ovi koji su u 70% slučajeva doveli do stanja da je velik dio nekretnina u vanknjižnom vlasništvu zbog niza neprovedenih statusnih promjena, parcelacija, rješenja o eksproprijacijama i sl. ne prihvaćaju aktivnu ulogu u rješavanju ove situacije te nije moguće financiranje projekta zbog nemogućnosti upisa hipoteke. Upis u zemljišne knjige kao uvjet za naplatu doprinosa motivirao bi državu i JLS na uključivanje i brže rješavanje upisa.

3. Energetski certifikat i građevinska dozvola

Za ruševne zgrade koje nisu u uporabi (bez prozora i vrata) ne treba tražiti izdavanje energetskog certifikata, koji je tad samo namet, a nema svrhe za prodaju. Vrijeme važenja energetskog certifikata je ograničeno na 10 godina, što je bespredmetno ako u međuvremenu nisu rađena poboljšanja.

Odredbe o pozivanju i sudjelovanju stranaka u postupku izdavanja građevinske dozvole izmijeniti tako da se stranke pozivaju na uvid u projekte, a ne u cijeli spis (sadašnja odredba onemogućava investitora da sam ishodi i donese pismenu suglasnost stranaka u postupku) te ublažiti uvjete pod kojima se poziv strankama na uvid u projekt može uputiti javnim pozivom (ako neposredno graniči s više od 3 parcele ili uvjetovati ukupnim brojem vlasnika susjednih parcela). Vratiti prijašnje zakonsko rješenje (važeće prije 1.1.2007.g.) – propisati da investitor ne snosi svu odgovornost i rizik u slučaju kada upravni sud naknadno poništi konačnu i izvršnu građevinsku dozvolu temeljem koje je investitor započeo gradnju.
 
Na izvanrednoj sjednici Skupštine izabran novi sastav Izvršnog odbora

Slijedom zaključaka redovite sjednice Skupštine održane u veljači, na izvanrednoj sjednici Skupštine 7. lipnja 2013.g. izabran je novi sastav Izvršnog odbora:

Denis Čupić, F.O. Development d.o.o. Varaždin, predsjednik
Igor Oppenheim, Ingra d.d. Zagreb, dopredsjednik
Ivan Kusalić, Razvoj Golf d.o.o. Zagreb, dopredsjednik
Ingrid Gojević, Zagreb Montaža d.o.o. Zagreb, članica
Igor Hržić, 3E Car Park d.o.o. Rijeka, član
Željko Vučemil, VMD promet d.o.o. Zagreb, član
Zlatko Stipić, Stipić grupa d.o.o. Lučko, član

Mirela Gudan, HUP, direktorica Udruge
Direktor Udruge je član Izvršnog odbora po dužnosti, ali bez prava glasa.

Skupština je odlučila kako su se stekli zakonski uvjeti za osuvremenjivanje naziva Udruge te se dosadašnji naziv Udruga poslodavaca voditelja projekata u razvoju nekretnina mijenja nazivom Udruga developera.

Na izvanrednoj sjednici Skupština je donijela i Izmjene i dopune Statuta Udruge developera.

Izmjene i dopune Statuta Udruge developera_070613.pdf

  

13. veljače 2013.g. u HUP-u održana redovita sjednica Skupštine Udruge developera
Dnevni red:1. Izbor zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika2. Izvješće o radu Udruge u 2012.3. Plan rada Udruge u 2013.
4. Izbor članova Izvršnog odbora i predsjednika Udruge voditelja projekata u razvoju nekretnina (developera) za mandatno razdoblje 2013. – 2016.i osoba ovlaštenih za zastupanje Udruge
5. Razno

Na sjednici je usvojen Izvještaj o radu Udruge za 2012. i Plan rada za 2013.
Za novog predsjednika Udruge za mandatno razdoblje 2013.-2016. izabran je Denis Čupić, direktor F.O. develpment d.o.o. iz Varaždina.




5.veljače 2013. u Ministarstvu graditeljstva održan sastanak sa ministricom Anom Mrak Taritaš i njenim pomoćnikom Filkom Ceznerom.
Sa strane HUP-a, sastanku su prisustvovali glavni direktor, g. Davor Majetić, g. Denis Čupić i Zdravko Urban.
Poziv ministrice uslijedio je na osnovu našeg dopisa od 28.siječnja 2013. u kojem predlažemo redefiniranje komunalnog i vodnog doprinosa .
Pojašnjeno je kako su komunalni i vodni doprinos veliki parafiskalni nameti koji opterećuju početak investicije i kako nitko ne traži njihovo ukidanje, već prebacivanje obaveza u fazu prihodovanja iz nekretnine. Ministrica je odgovorila kako će se dio prijedloga Udruge ugraditi već u novi Zakon o gradnji, dok će se detaljnije o prijedlogu raspravljati kada će se mijenjati Zakon o komunalnom gospodarstvu. Članovi Udruge developera biti će uključeni u izradu prijedloga ovog Zakona.
Nadalje, tražilo se da se predstavnici Udruge developera aktivno uključe i u izradu prijedloga Zakona o gradnji, Zakona o prostornog uređenju i Zakona o inspekciji, te je sa g. Ceznerom dogovoreno da se članovi Udruge u svakom trenutku mogu kod njega najaviti sa konkretnim prijedlozima, primjedbama, a on će ih primiti u najkraćem roku.



28.siječnja 2013. upućena zamolba za sastanak kod ministrice graditeljstva, Ane Mrak Taritaš



16.siječnja 2013. u HUP-u održan sastanak članova Udruge
Dnevni red sastanka:
1.Predlaganje mjera i aktivnosti za poticanje investicija
2.Zakonska regulativa
3.Prezentacija Udruge i njenih članova
4.Određivanje datuma održavanja sjednice Skupštine Udruge developera
5.Razno

Određen je datum održavanja sjednice Skupštine Udruge : 13.veljače 2013.



10.siječnja 2013. Denis Čupić ispred Udruge developera sudjelovao na HTV-u, u emisiji Tema dana - sa
temom poticanja stanogradnje.


11.prosinca 2012. započela sa radom radna skupina za izradu Prijedloga Zakona o gradnji


4.prosinca 2012. u Ministarstvu gospodarstva održan sastanak vezano uz izradu Strategije poticanja investicija u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. - 2020.
Raspravljaljo se samo o predloženoj SWOT analizi (prednosti-slabosti RH, te mogućnosti-prijetnje za RH). Strategija bi trebala biti gotova do lipnja 2012.


3.prosinca 2012. proslijeđen dopis na Ministarstvo financija sa primjedbama članova na Nacrt prijedloga Zakona o nekretninama
HUP-final Zakon o porezu na nekretnine2012 .doc

02.05.2017.

Sastanak članova HUP-a s predstavnicima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja

28. travnja 2017. - Na inicijativu Hrvatske udruge poslodavaca održan je danas u prostorijama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja sastanak predstavnika HUP-a i predstavnika Ministarstva. Cilj sastanka bio je upoznati državne tajnice Katicu Prpić i Dunju Magaš te načelnika sektora Josipa Bienenfelda s ključnom problematikom s kojom se suočavaju članovi HUP-ovih Udruge poslodavaca graditeljstva i Udruge developera te dogovoriti daljnju operativnu i kvalitetniju suradnju.

27.08.2016.

DUUDI nam nije potreban. Evo što moramo učiniti

Oko 2000. godine Republika Austrija je većinu svojih nekretnina unijela, točnije prodala dr žavnoj tvrtki naziva Bundesimmobiliengesellschaft GmbH, prevedeno Državno društvo za nekretnine d.o.o. Komercijalne nekretnine se nalaze u društvu Austrian Real Estate GmbH, društvu u vlasništvu BIG-a koje BIG i vodi. Model je doveo do toga da se BIG primarno bavi razvojem, gradnjom i iznajmljivanjem javne društvene infrastrukture, a ARE stambenim i poslovnim nekretninama, koje se razvijaju, grade te onda komercijalno iskorištavaju davanjem u zakup ili prodajom. Oba društva su vođena na tržišnim osnovama. Zbog sveg navedenog BIG je postao cijenjen partner za ulaganja koji svoje projekte financira i obveznicama i komercijalnim zapisima. Moody’s je BIG-u dodijelio kreditni rejting AAA. Premda je formalno podređen ministarstvu zaduženom za gospodarstvo, utjecaj politike na poslovanje BIG-a je minoran jer se nadzorni odbor sastoji od predstavnika “kapitala” i predstavnika “korisnika”. Začudilo bi vas, ali BIG kupuje i dodatne nekretnine za razvoj projekata važnih za državu, koje tada realizira u suradnji i uz participaciju privatnog kapitala. Većina projekata u Austriji se realizira kroz financiranje obveznicama i upisom kapitala manje direktnim joint venture projektima, jer je upis takvog kapitala zbog visokog rejtinga vrlo atraktivan.

22.07.2016.

Građani znaju da će plaćati porez umjesto komunalne naknade, ali ne i koliko

Rasprava o oporezivanju nekretnina prisutna je u domaćoj javnosti posljednjih sedam godina, a intenzivno se uvođenje tog poreza najavljuje posljednje četiri godine. Najbliže uvođenju toga poreza došao je bivši ministar Slavko Linić, no zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora o porezu to mu nije uspjelo.
Porez na nekretnine hrvatskih građana zapravo se pokušava uvesti bez jasnih i nedvosmislenih objašnjenja te iskrenog komuniciranja bitnih elemenata takvog poreza, poput ukupnog poreznog opterećenja ili načina definiranja porezne osnovice.

04.05.2016.

Komunalna davanja lokalne vlasti troše čak i za plaće

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) na temelju prikupljenih podataka članica napravila je popis od deset nameta koji najviše opterećuju poslovanje kompanija. Uz učestalo kritizirane naknade za uređenje voda te članarine u turističkim zajednicama i u HGK, kao jedan od nameta koji ih najviše opterećuje poduzetnici i investitori izdvajaju komunalne naknade, o čemu smo porazgovarali s Denisom Čupićem, predsjednikom HUP - Udruge developera.